Svjetlost je važan signal našem unutrašnjem biološkom satu.
Televizor ostaje uključen dok tonete u san, svjetlost iz hodnika ulazi kroz odškrinuta vrata, a ulična rasvjeta osvjetljava dio sobe. Na takve uslove lako se naviknuti. Ipak, istraživanje objavljeno u septembru 2026. godine u časopisu European Heart Journal ukazuje na to da noćna izloženost svjetlosti zaslužuje pažnju kada je riječ o zdravlju srca.
Šta su istraživači pratili?
Analiza snimaka magnetne rezonance obuhvatila je 11.071 učesnika UK Biobanke. U periodu od 2013. do 2015. godine učesnici su sedam dana nosili uređaj sa senzorom za mjerenje svjetlosti na zapešću. Otprilike tri godine kasnije podvrgnuti su pregledu srca magnetnom rezonancom.
U zasebnoj, većoj grupi od 73.286 učesnika istraživači su pratili pojavu kardiovaskularnih bolesti i smrtnost. Na taj način mogli su uporediti izloženost svjetlosti s kasnijim zdravstvenim ishodima.
Promjene na srcu
Veća izloženost noćnoj svjetlosti bila je povezana sa zadebljanjem zidova lijeve srčane komore i suptilnim pokazateljima slabije funkcije srčanog mišića. Zabilježene su i promjene u drugim srčanim šupljinama.
Takve promjene u građi i funkciji srca nazivaju se remodeliranjem. Za razliku od prilagodbi srčanog mišića koje nastaju kao rezultat fizičke aktivnosti, zadebljanje zidova srca može ukazivati na nepovoljne procese.
Ipak, rezultati ne znače da je svaka osoba koja spava uz svjetlost razvila srčanu bolest. Istraživači su utvrdili povezanost, ali ne i direktnu uzročno-posljedičnu vezu.
Koliko se povećava rizik?
Tokom osam do deset godina praćenja, visoka izloženost noćnoj svjetlosti bila je povezana sa sljedećim povećanjem relativnog rizika u poređenju s najnižom izloženošću:
- 24 posto veći relativni rizik od srčanog udara,
- 33 posto veći relativni rizik od moždanog udara,
- 29 posto veći relativni rizik od zatajenja srca.
Važno je naglasiti da je riječ o relativnim razlikama između grupa, a ne o procentu učesnika koji su oboljeli. Naprimjer, povećanje relativnog rizika od moždanog udara za 33 posto ne znači da će trećina ljudi doživjeti moždani udar.
Kakvu ulogu ima san?
Svjetlost je važan signal našem unutrašnjem biološkom satu. Izloženost svjetlosti tokom noći može poremetiti ritam spavanja i budnosti, koji učestvuje i u regulaciji funkcija kardiovaskularnog sistema.
Statističke analize pokazale su da kraće trajanje sna može objasniti dio uočenih povezanosti. To je jedan od mogućih mehanizama, ali ne predstavlja dokaz da je noćna svjetlost direktno izazvala promjene na srcu.
Studija je opservacijskog karaktera, a izloženost svjetlosti mjerena je tokom samo sedam dana. Zbog toga se ne mogu isključiti svi drugi faktori koji bi mogli utjecati na rezultate, niti se na osnovu nalaza može odrediti univerzalna granica sigurne noćne rasvjete.
Kako smanjiti izloženost svjetlosti tokom noći?
Nekoliko jednostavnih promjena može pomoći da spavaća soba bude tamnija i pogodnija za odmor:
- Isključite televizor i druge ekrane prije spavanja.
- Navucite zavjese ili spustite roletne kako biste smanjili ulazak vanjske svjetlosti.
- Zaklonite nepotrebne svjetlosne indikatore na elektronskim uređajima.
- Koristite masku za spavanje ako vam odgovara.
Ako vam je svjetlost potrebna radi sigurnog kretanja, odaberite prigušenu rasvjetu, poput svjetla koje se uključuje pomoću senzora pokreta, piše Health.
Spavanje u zamračenoj prostoriji može biti dio brige o kvalitetu sna i zdravlju. Ipak, ono ne zamjenjuje kontrolu krvnog pritiska, holesterola i šećera u krvi, redovnu fizičku aktivnost i izbjegavanje pušenja.
Rezultati istraživanja razlog su da obratimo pažnju na uslove u kojima spavamo, a ne da svaku noćnu lampu doživljavamo kao prijetnju zdravlju.
Izvor: tuzlanski.ba
