Trebamo li se brinuti da nevidljiva mreža kamera, senzora, mikrofona i aplikacija za praćenje bilježi informacije iz unutrašnjosti vozila?
Moderni automobili više nisu samo prijevozna sredstva. Opremljeni kamerama, mikrofonima, senzorima, GPS sistemima i aplikacijama povezanim s internetom, sve više liče na računare na točkovima koji mogu prikupljati ogromne količine podataka o svojim vlasnicima.
Rast prodaje kineskih vozila na evropskom tržištu ponovo je otvorio pitanje privatnosti. Brendovi poput BYD-a, Jaecooa, Omode i Great Wall Motora kupcima nude bogato opremljene automobile po pristupačnijim cijenama, ali istovremeno izazivaju zabrinutost zbog načina na koji se podaci prikupljaju, pohranjuju i potencijalno dijele.
Međutim, problem nije ograničen samo na kineske proizvođače. Polovina automobila na cestama već je 2021. godine imala internet vezu, dok se očekuje da će do 2030. godine udio povezanih vozila dostići 95 posto.
Šta automobil zna o vozaču?
Povezana vozila mogu bilježiti lokaciju parkiranja, pređenu rutu, trajanje putovanja, prosječnu brzinu i potrošnju goriva. Pojedini sistemi prikupljaju i glasovne podatke, kontakte s povezanog telefona, izraze lica, zdravstvene pokazatelje i druge informacije iz unutrašnjosti vozila.
Ford je, naprimjer, podnio patentnu prijavu za softver koji bi pomoću kamera i senzora mogao čitati s usana vozača. Slične tehnologije razvijaju se radi prepoznavanja umora, emocionalnog stanja ili prisustva alkohola kod osobe za volanom.
Iako se takvi sistemi uglavnom predstavljaju kao sigurnosne funkcije, stručnjaci upozoravaju da njihova primjena otvara ozbiljna pitanja o zaštiti privatnosti.
U prethodnim godinama je analizirano i 25 automobilskih brendova, među kojima su BMW, Ford, Toyota, Tesla, Kia, Nissan i Subaru, a nijedan nije zadovoljio njihove standarde privatnosti potrošača. Otkriveno je da pojedini proizvođači mogu prikupljati izuzetno osjetljive podatke, uključujući historiju lokacija, izraze lica, težinu i zdravstveno stanje korisnika.
Kombinovanjem podataka o kretanju, pozivima, kontaktima i ponašanju za volanom može se stvoriti veoma detaljna slika svakodnevnog života određene osobe. Na osnovu njih moguće je izvoditi zaključke o njenim navikama, zdravstvenom stanju, političkim stavovima, emocionalnoj stabilnosti i finansijskom riziku.
Dodatni rizik kineskih vozila
Kineski automobili ipak donose dodatni geopolitički sloj rizika. Kineski zakon obavezuje domaće kompanije i građane da, kada se to od njih zatraži, sarađuju s državnim obavještajnim službama.
Zbog toga je britansko Ministarstvo odbrane navodno upozorilo osoblje da u iznajmljenim kineskim vozilima ne vodi osjetljive razgovore i da s njima ne povezuje poslovne telefone putem Bluetootha ili USB-a.
Stručnjaci smatraju da bi kineski povezani automobili tehnički mogli biti korišteni kao platforme za nadzor. Ipak, naglašavaju da za sada nema javnih dokaza da određeni kineski model zaista špijunira svoje vlasnike ili podatke dostavlja kineskim vlastima.
Zbog toga se ne može tvrditi da su kineski automobili dokazano opasniji za privatnost od zapadnih. Oni predstavljaju dodatni potencijalni rizik zbog kineskih zakona i odnosa tamošnjih kompanija s državom, ali osnovni problem postoji kod gotovo svih savremenih povezanih vozila.
Može li se prikupljanje podataka spriječiti?
Vozači mogu donekle ograničiti prikupljanje podataka izbjegavanjem aplikacija proizvođača, ukidanjem nepotrebnih dozvola i nepovezivanjem telefona s vozilom. Međutim, takve mjere ne mogu potpuno zaustaviti rad senzora i sistema ugrađenih u automobil.
Stručnjaci zato smatraju da odgovornost ne bi trebala biti isključivo na kupcima. Proizvođači bi morali jasno navesti koje podatke prikupljaju, gdje ih pohranjuju i s kim ih dijele, dok bi zaštita privatnosti trebala postati obavezan dio razvoja svakog novog vozila.
Izvor: tuzlanski.ba
