Iako se takva navika čini bezazlenom, vrijeme u koje jedemo može imati veći utjecaj na organizam nego što mislimo.
Kasna večera mnogima je postala dio svakodnevice. Nakon dugog dana često tek navečer pronađemo vremena za pravi obrok, a ponekad se uz televiziju ili telefon pojavi i potreba za još jednim zalogajem prije spavanja. Iako se takva navika čini bezazlenom, vrijeme u koje jedemo može imati veći utjecaj na organizam nego što mislimo.
Kada hranu unosimo kasno navečer, tijelo je prisiljeno probavljati i obrađivati energiju u periodu kada se prirodno priprema za odmor. Zbog toga se mogu pojaviti promjene u osjećaju gladi, potrošnji energije, nivou šećera u krvi, ali i načinu na koji tijelo skladišti masnoće.
Kasno jedenje može pojačati glad
Možda zvuči neobično, ali obilniji obrok kasno navečer ne znači nužno da ćete narednog dana biti manje gladni. Naprotiv, kasno jedenje može poremetiti prirodni ritam apetita, pa se već ujutro može javiti izraženiji osjećaj gladi.
Zbog toga se lako može dogoditi da tokom dana pojedemo više nego što smo planirali, posebno ako nam kasni obroci postanu svakodnevna navika.
Tijelo noću drugačije troši energiju
Tokom dana organizam je aktivniji i troši više energije, dok se navečer priprema za odmor. Kada veliki obrok stigne neposredno pred spavanje, tijelo ga mora probavljati u trenutku kada se njegova aktivnost prirodno usporava.
To može utjecati na način na koji organizam koristi unesene kalorije. Zato nije važno samo koliko jedemo, već i kako raspoređujemo obroke tokom dana.
Masnoće se mogu lakše skladištiti
Kasni obroci, posebno ako su obilni i kalorični, mogu utjecati i na način na koji tijelo skladišti višak energije.
Kada organizmu neposredno pred odmor unesemo više kalorija nego što mu je potrebno, dio te energije može biti sačuvan u obliku masnih zaliha. To ne znači da će jedna kasna večera automatski dovesti do debljanja, ali svakodnevno kasno i obilno jedenje može otežati održavanje zdrave tjelesne težine.
Može utjecati i na šećer u krvi
Vrijeme obroka može biti važno i kada je riječ o načinu na koji organizam obrađuje šećer. Kasno navečer tijelo može drugačije reagovati na hranu nego tokom ranijih dijelova dana.
Posebno je važno obratiti pažnju na velike obroke bogate šećerom i jednostavnim ugljikohidratima neposredno prije spavanja, jer mogu izazvati izraženije promjene nivoa šećera u krvi.
Velika večera može pokvariti san
Još jedan razlog zbog kojeg nije idealno obilno jesti neposredno prije odlaska u krevet jeste san. Kada probavni sistem intenzivno radi, nekim ljudima može biti teže da se opuste i zaspu.
Obilna, masna ili začinjena hrana također može izazvati osjećaj težine, nadutost ili žgaravicu, što dodatno može otežati miran san.
Nije svaki kasni zalogaj problem
To ipak ne znači da morate potpuno izbaciti hranu nakon određenog vremena. Ako ste zaista gladni, mali i lagani obrok može biti bolji izbor nego odlazak u krevet s jakim osjećajem gladi.
Problem češće nastaje kada kasno jedenje postane svakodnevna navika i kada se tada konzumiraju veliki, kalorični obroci ili grickalice pune šećera, soli i masti.
Veće obroke bolje je rasporediti ranije
Ako imate mogućnost izbora, veće obroke bolje je rasporediti ranije tokom dana, dok večera može biti umjerenija i dovoljno udaljena od odlaska na spavanje.
Potrebe, svakako, nisu iste kod svih ljudi i mnogo toga zavisi od dnevnog rasporeda, fizičke aktivnosti i ukupne količine hrane koju unosimo, ali važno je znati da nije bitno samo šta stavljamo na tanjir, već i kada to radimo, pa je bolje ispraviti loše navike na vrijeme te tako doprinijeti svom zdravlju.
Izvor: tuzlanski.ba
