Neki će primijetiti veću pospanost i poteškoće s jutarnjim buđenjem, dok se kod određenih osoba mogu javiti i promjene raspoloženja.
Kraći dani, manje prirodne svjetlosti i promjene svakodnevnih navika tokom jeseni i zime mogu utjecati na biološki sat, kvalitet sna i mentalno zdravlje. Iako veća pospanost i umor u ovom periodu ne moraju nužno ukazivati na zdravstveni problem, dugotrajne poteškoće sa spavanjem ne treba zanemarivati.
Prof. dr. Aida Šehanović, specijalistica neuropsihijatrije u bolnici Medicana Sarajevo, objašnjava da je svjetlost jedan od najvažnijih signala koji mozgu određuje kada treba biti budan, a kada se pripremiti za san.
“Informacije o svjetlosti dolaze do središnjeg biološkog sata u mozgu, smještenog u suprahijazmatskoj jezgri hipotalamusa. On regulira brojne fiziološke procese, uključujući lučenje melatonina, hormona koji ima važnu ulogu u pripremi organizma za san. Kada su dani kraći, a jutra i večeri tamniji, može doći do pomicanja našeg ritma spavanja i budnosti. Ako se tome pridruže manje boravka na otvorenom, smanjena fizička aktivnost i više vremena pred ekranima, kvalitet sna može biti narušen”, objašnjava Šehanović, piše Večernji.ba.
Dodaje da kraći dani ne znače automatski i lošiji san kod svih ljudi. Neki će primijetiti veću pospanost i poteškoće s jutarnjim buđenjem, dok se kod određenih osoba mogu javiti i promjene raspoloženja karakteristične za sezonski afektivni poremećaj.
“Ključna poruka jeste da našem organizmu treba stabilan ritam. Čak i tokom zimskih mjeseci, jutarnja svjetlost, redovno vrijeme ustajanja i dovoljno kretanja mogu pomoći da održimo usklađenost biološkog sata”, ističe profesorica.
Kada umor postaje razlog za zabrinutost?
Povremeni umor, veća potreba za snom i smanjena energija tokom promjene godišnjeg doba mogu biti prolazni. Ipak, važno je obratiti pažnju na trajanje, intenzitet i posljedice tegoba.
Kod poremećaja spavanja osoba može imati poteškoće sa uspavljivanjem, često se buditi tokom noći, buditi se prerano ili osjećati umor uprkos dovoljnom vremenu provedenom u krevetu.
“Ako se to ponavlja i utječe na radnu sposobnost, raspoloženje i svakodnevno funkcioniranje, potrebno je razmotriti stručnu procjenu”, pojašnjava.
Posebno upozorava da sezonska depresija nije samo osjećaj umora.
“Mogu se javiti dugotrajnija tuga, gubitak interesa i zadovoljstva, smanjena motivacija, povlačenje iz društva, promjene apetita, pojačana potreba za snom i osjećaj bezvrijednosti. Kod nekih osoba dominiraju upravo pospanost i manjak energije”, navodi ona.
Stručnu pomoć, dodaje, treba potražiti ako problemi traju sedmicama, ponavljaju se, pogoršavaju ili ometaju svakodnevni život.
Nedostatak sna utječe na koncentraciju i pamćenje
San nije samo vrijeme odmora. Tokom spavanja mozak obrađuje informacije, učvršćuje memorijske tragove, regulira emocionalne reakcije i obavlja važne procese oporavka.
“Kada ne spavamo dovoljno ili je san često prekinut, možemo primijetiti slabiju koncentraciju, sporije razmišljanje, zaboravnost, smanjenu učinkovitost i veći broj pogrešaka. Čovjek može imati osjećaj da slabije pamti, iako problem zapravo nastaje zato što informacije zbog umora nisu dovoljno dobro usvojene i obrađene”, pojašnjava Šehanović.
Nedostatak sna utječe i na emocionalnu stabilnost
“Postajemo razdražljiviji, osjetljiviji na stres i skloniji burnijim reakcijama. Situacije koje bismo odmorni lakše podnijeli mogu nam djelovati mnogo teže. Odnos sna i mentalnog zdravlja je dvosmjeran. Anksioznost može otežati uspavljivanje zbog ubrzanih misli i stalne zabrinutosti. Depresija može biti praćena nesanicom, ranim buđenjem ili, kod nekih osoba, pretjeranom pospanošću”, ističe profesorica.
Dodaje da hronično narušen san može povećati ranjivost za razvoj ovih poremećaja ili pogoršati postojeće simptome.
Navike koje narušavaju kvalitet sna
Među najčešćim greškama su odgađanje odlaska na spavanje, mijenjanje ritma tokom vikenda, dugotrajno korištenje telefona u večernjim satima te nedovoljno izlaganje prirodnoj svjetlosti i fizičkoj aktivnosti tokom dana.
Problem mogu predstavljati i kafa u kasnim poslijepodnevnim ili večernjim satima, nikotin, alkohol i obilni obroci neposredno prije spavanja.
“Alkohol može olakšati početno uspavljivanje, ali često narušava kontinuitet i kvalitet sna”, upozorava Šehanović.
Kao preporuke za bolji san izdvaja:
- Redovno vrijeme ustajanja, uključujući vikende.
- Izlaganje dnevnoj svjetlosti ujutro.
- Redovno kretanje i fizičku aktivnost.
- Izbjegavanje kafe najmanje šest sati prije odlaska u krevet.
- Smanjenje korištenja telefona i drugih ekrana pred spavanje.
- Prigušivanje svjetla u večernjim satima.
- Održavanje tihe, zamračene spavaće sobe ugodne temperature.
“Krevet prvenstveno koristite za spavanje, a ne za rad, gledanje televizije ili dugotrajno pregledavanje sadržaja na telefonu. Ako ne možete zaspati i osjećate da se sve više uznemirujete, nemojte se prisiljavati da ostanete u krevetu. Ustanite, prijeđite u mirno okruženje, radite nešto opuštajuće pri prigušenom svjetlu i vratite se kada osjetite pospanost”, savjetuje profesorica.
Problemi sa spavanjem ponekad su samostalni poremećaj, ali mogu biti i znak drugih zdravstvenih tegoba. Među stanjima koja mogu utjecati na kvalitet sna izdvajaju se anksioznost, depresija, opstruktivna apneja u snu i poremećaji funkcije štitne žlijezde.
Posebnu pažnju treba obratiti na simptome apneje u snu.
“Važno je obratiti pažnju na glasno hrkanje, primijećene prekide disanja tokom sna, buđenje uz osjećaj gušenja, jutarnje glavobolje i izraženu dnevnu pospanost. Ovaj poremećaj može utjecati na kardiovaskularno i metaboličko zdravlje”, kazala je.
I poremećaji rada štitne žlijezde mogu biti povezani s problemima spavanja.
“Pojačana nervoza, lupanje srca, nepodnošenje toplote i nesanica mogu pratiti hipertireozu, dok hipotireoza može biti povezana s umorom, pospanošću i usporenošću”, objašnjava Šehanović.
Ako postoji sumnja na apneju u snu, može biti potrebno ispitivanje disanja tokom spavanja, odnosno poligrafija ili polisomnografija. Kod sumnje na bolest štitne žlijezde rade se odgovarajuće laboratorijske analize. Posebno je važno javiti se ljekaru kada izražena dnevna pospanost utječe na vožnju ili rad sa mašinama.
Izvor: tuzlanski.ba
