Dok čista magla prelama svjetlost i poprima bijelu nijansu, smog često ima prljavosivu boju.
Jutarnja magla često stvara idilične zimske prizore, ali se iza takve slike može kriti ozbiljna prijetnja zdravlju. Kombinacija vlage, niskih temperatura i zagađenog zraka predstavlja veliko opterećenje za organizam.
Dolazak hladnijih dana u naše gradove redovno donosi i karakterističnu pojavu gustog bijelog ili sivkastog pokrivača. Dok mnogi taj prizor povezuju sa zimskom idilom, udisanje takvog zraka nije bezazleno.
Prirodna magla nastaje kondenzacijom vodene pare usljed pada temperature i visoke vlažnosti zraka. U idealnim uslovima ona je potpuno čista.
Međutim, u urbanim sredinama može zadržavati zagađujuće materije iz saobraćaja i industrije. Zbog meteorološkog fenomena temperaturne inverzije, hladan zrak ostaje zarobljen pri tlu, a s njim i štetne čestice.
Okidač za zdravstvene probleme
Za osobe koje boluju od astme ili hronične opstruktivne plućne bolesti, svaki udah zagađenog zraka može biti okidač za pogoršanje simptoma. Kada u zraku dominiraju sitne čestice, one prodiru duboko u najfinije ogranke bronha.
Ove lebdeće čestice nadražuju osjetljivu sluznicu, pogoršavaju upalne procese te uzrokuju pojačano lučenje sluzi i grčenje mišića disajnih puteva. Posljedice mogu biti otežano disanje, pritisak u prsima i uporan kašalj.
Niske temperature same po sebi mogu izazvati sužavanje disajnih puteva, dok visoka vlažnost dodatno otežava disanje.
Situacija postaje posebno zabrinjavajuća kada se magla pomiješa sa smogom, stvarajući takozvanu kiselu maglu. Sumpor-dioksid i azotni oksidi vežu se za kapljice vode, stvarajući kiselu sredinu koja direktno nadražuje disajni sistem.
Dok čista magla prelama svjetlost i poprima bijelu nijansu, smog često ima prljavosivu boju. Zagađeni zrak tada može imati specifičan miris koji podsjeća na paljevinu, izazivati peckanje u očima i otežavati normalno disanje čak i kod zdravih osoba.
Magla i zagađen zrak predstavljaju rizik i za osobe s kardiovaskularnim oboljenjima. Sitne čestice mogu prodrijeti u krvotok i izazvati upalne procese u krvnim sudovima, čime se povećava rizik od povišenog krvnog pritiska, poremećaja srčanog ritma i srčanog udara.
Niske temperature uzrokuju sužavanje krvnih sudova, zbog čega srce mora raditi pod većim opterećenjem kako bi održalo normalnu cirkulaciju.
Probleme mogu imati i osobe koje boluju od reumatskih oboljenja, jer promjene atmosferskog pritiska kod nekih ljudi mogu biti praćene pojačanim bolovima u zglobovima, piše Ordinacija.hr.
Stručnjaci zbog toga savjetuju oprez, posebno osobama koje imaju hronična oboljenja. Preporučuje se izbjegavanje dužeg boravka na otvorenom tokom perioda visokog zagađenja, boravak u zatvorenim prostorima kada je kvalitet zraka loš te redovno praćenje indeksa kvaliteta zraka tokom hladnijih dana.
Izvor: tuzlanski.ba
