Bol je često izraženija tokom noći, posebno kada osoba leži na bolnoj strani, što može značajno narušiti kvalitet sna.
Bol u ramenu jedan je od problema koji može značajno otežati svakodnevni život. Oblačenje, češljanje, podizanje ruke, nošenje torbe ili čak spavanje na jednoj strani mogu postati bolni i naporni. Iako mnogi bol u ovom dijelu tijela povezuju s povredom ili fizičkim naporom, uzrok ponekad može biti mnogo složeniji.
Jedno od stanja koje često ostaje neprepoznato jeste takozvano smrznuto rame, medicinski poznato kao adhezivni kapsulitis. Riječ je o poremećaju kod kojeg dolazi do upale i zadebljanja zglobne čahure koja okružuje rameni zglob. Ona postaje zategnuta, smanjuje se prostor za pokretanje zgloba, a posljedice su bol i postepeni gubitak pokretljivosti.
Za razliku od uobičajenog bola nakon fizičkog napora, smrznuto rame može se razvijati postepeno, bez jasne povrede ili konkretnog događaja koji bi objasnio njegov nastanak. Tegobe mogu trajati mjesecima, a kod pojedinih osoba i nekoliko godina.
Rameni zglob jedan je od najpokretljivijih zglobova u ljudskom tijelu, ali upravo zbog složene građe podložan je različitim problemima. Bol se može pojaviti zbog upale tetiva, oštećenja mišića rotatorne manžetne, burzitisa, artritisa ili problema s vratnom kičmom.
Kod nekih osoba tegobe nastaju nakon podizanja teškog tereta, ponavljanja istih pokreta ili intenzivne fizičke aktivnosti. Kod drugih se bol razvija postepeno, bez očiglednog razloga.
Posebno je važno razlikovati običnu upalu ili istegnuće od smrznutog ramena. Dok kod pojedinih povreda bol uglavnom nastaje prilikom određenih pokreta, smrznuto rame karakterizira postepeno ograničavanje pokretljivosti, zbog čega osoba s vremenom sve teže podiže ruku ili je pomjera iza leđa.
Kako prepoznati smrznuto rame?
Jedan od prvih znakova može biti tupa bol koja se postepeno pojačava. Često je izraženija tokom noći, posebno kada osoba leži na bolnoj strani, što može značajno narušiti kvalitet sna.
S vremenom se pojavljuju i drugi simptomi:
- bol prilikom podizanja ruke iznad glave;
- otežano oblačenje i skidanje odjeće;
- problemi s češljanjem i obavljanjem svakodnevnih aktivnosti;
- osjećaj ukočenosti i ograničene pokretljivosti;
- bol prilikom pokušaja pomjeranja ruke iza leđa;
- poteškoće sa spavanjem zbog nelagode u ramenu.
Ko ima veći rizik od razvoja ovog problema?
Iako tačan uzrok smrznutog ramena nije uvijek poznat, određeni faktori mogu povećati vjerovatnoću njegovog nastanka.
Među njima se posebno izdvajaju dijabetes i poremećaji rada štitne žlijezde. Veći rizik imaju i osobe koje su zbog povrede, operacije ili drugih zdravstvenih problema duže vrijeme morale držati ruku nepokretnom. Povezanost je zabilježena i s određenim kardiovaskularnim i neurološkim oboljenjima.
Pad estrogena tokom menopauze jedan je od faktora koji se istražuju u kontekstu češće pojave smrznutog ramena kod žena srednje životne dobi. Ipak, hormonske promjene nisu jedini uzrok niti objašnjavaju sve slučajeve ovog stanja.
Koliko traje oporavak i kako se liječi?
Smrznuto rame može biti dugotrajan problem. Njegov razvoj najčešće prolazi kroz tri faze.
U prvoj fazi bol postaje sve izraženija, a pokretljivost ramena postepeno se smanjuje. U drugoj fazi bol se kod nekih osoba može ublažiti, ali ukočenost ostaje i značajno ograničava pokrete. U završnoj fazi pokretljivost se postepeno vraća.
Cijeli proces oporavka može trajati od nekoliko mjeseci do dvije ili tri godine, a kod pojedinih osoba određena ograničenja mogu ostati i nakon toga.
Liječenje zavisi od intenziteta simptoma i faze bolesti. Najčešće uključuje fizikalnu terapiju, kontrolisane vježbe za održavanje i vraćanje pokretljivosti, kao i lijekove protiv bolova i upale kada su potrebni.
U određenim slučajevima ljekari mogu preporučiti injekcije kortikosteroida u zglob, dok se kod dugotrajnih i težih tegoba razmatraju i drugi medicinski postupci.
Potpuno izbjegavanje pokreta nije dobro rješenje jer dodatno može doprinijeti ukočenosti. S druge strane, forsiranje pokreta i intenzivne vježbe preko granice bola mogu pogoršati tegobe.
Kada je potrebno potražiti pomoć ljekara?
Ljekarski pregled preporučuje se ako bol ne prolazi nakon nekoliko sedmica, ako je pokretljivost sve ograničenija ili ako bol tokom noći onemogućava normalan san.
Iznenadna i izrazito jaka bol, nemogućnost pomjeranja ruke, deformitet ili veliki otok nakon povrede zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu. Također, bol u ramenu praćena bolom ili pritiskom u prsima, otežanim disanjem, hladnim znojem ili mučninom može ukazivati na srčani problem i zahtijeva hitnu pomoć.
Izvor: tuzlanski.ba
