Iako se na prvi pogled čini da je za sadnju kasno, zemljište je još dovoljno toplo da se sadnice mogu dobro ukorijeniti prije dolaska zime.
Sadnja jagoda u plastenicima može se obaviti i tokom jeseni, a uz pravilnu pripremu zemljišta i odgovarajuću njegu, prvi plodovi mogu se očekivati već naredne godine. Iako se na prvi pogled čini da je za sadnju kasno, zemljište je još dovoljno toplo da se sadnice mogu dobro ukorijeniti prije dolaska zime.
Ipak, prije sadnje važno je obratiti pažnju na nekoliko detalja koji mogu utjecati na razvoj biljaka, njihovo prezimljavanje i budući prinos. Jedna od najvažnijih preporuka odnosi se na upotrebu stajnjaka, koji se ne smije stavljati direktno u rupe prilikom sadnje jer može doći do oštećenja korijena i propadanja sadnica.
Koju sortu jagoda odabrati?
Među sortama koje se često sade u plastenicima izdvaja se Clery, poznata po ranom dozrijevanju, dobrom ukusu i sposobnosti da podnese transport. Zbog ovih osobina, može biti zanimljiv izbor za proizvođače koji žele ranije plasirati plodove na tržište.
Prilikom kupovine sadnica važno je odabrati kvalitetan sadni materijal s dobro razvijenim korijenovim sistemom. Zdrave sadnice lakše se prilagođavaju novim uslovima i imaju bolje mogućnosti za uspješno ukorjenjavanje.
Važnu ulogu ima i kvalitet zemljišta. Jagodama odgovara plodno, rastresito tlo koje omogućava dobar protok vode i zraka. Preporučena pH vrijednost zemljišta kreće se približno od 5,5 do 6,5, zbog čega je prije sadnje korisno uraditi analizu tla i na osnovu rezultata planirati potrebnu prihranu.
Šta je važno prije sadnje?
Prije pripreme gredica treba provjeriti koje su kulture ranije uzgajane u plasteniku. Paradajz, krompir i jagode nisu poželjne predkulture jer mogu povećati rizik od pojave bolesti koje se zadržavaju u zemljištu.
S druge strane, mahunarke, salata, luk, rotkvica i špinat mogu biti bolji izbor za plodored. Pravilnim izborom predkultura smanjuje se rizik od problema u uzgoju i stvaraju povoljniji uslovi za razvoj novih sadnica.
Posebnu pažnju treba posvetiti i pojavi žičnjaka, štetočine koja oštećuje korijen biljaka. Kao jedna od mjera koja se može primijeniti jeste sadnja nevena u blizini jagoda, jer se smatra da njegovi korijenski izlučevini mogu djelovati odbojno na određene štetočine. Ipak, neven ne treba posmatrati kao zamjenu za pregled zemljišta i odgovarajuće mjere zaštite.
Kako pravilno posaditi jagode u plasteniku?
Nakon analize zemljišta i pripreme potrebnih hranjiva pristupa se formiranju gredica. Preporučuje se sadnja u dva reda, na gredicama visine oko 30 centimetara.
Razmak između sadnica u istom redu trebao bi biti od 25 do 30 centimetara, dok se između redova ostavlja približno 30 do 35 centimetara. Ovakav raspored omogućava biljkama dovoljno prostora za razvoj i olakšava kasnije održavanje zasada.
Prilikom sadnje treba voditi računa da sadnice budu posađene na istoj dubini na kojoj su rasle u posudama. Korijen treba pažljivo rasporediti u zemljištu, a tlo oko njega blago pritisnuti kako bi se uspostavio dobar kontakt, piše Agroklub.
Stajnjak se ne smije stavljati direktno u sadne rupe. Kontakt korijena s nepravilno pripremljenim organskim đubrivom može dovesti do oštećenja biljke. Hranjiva je zato potrebno dodavati prije sadnje, u skladu s rezultatima analize zemljišta i potrebama biljaka.
Nakon sadnje slijedi zalijevanje, pri čemu treba izbjeći zadržavanje vode oko sadnica. Prekomjerna vlaga može pogodovati truljenju korijena, pa je važno osigurati dobru drenažu.
Za smanjenje rasta korova i očuvanje vlage u zemljištu često se koristi malč-folija, koja se postavlja preko gredica, uz prethodno postavljen sistem za navodnjavanje.
Prihrana i njega tokom zime
Nakon sadnje posebnu pažnju treba posvetiti razvoju korijena. Folijarna prihrana i fertigacija, odnosno dodavanje hranjivih materija putem sistema za navodnjavanje, mogu se koristiti za osiguravanje potrebnih elemenata, posebno fosfora i kalijuma, u skladu sa stanjem biljaka i preporukama za uzgoj.
S druge strane, s azotnim đubrivima ne treba pretjerivati. Prevelike količine azota mogu potaknuti intenzivan rast mladih i osjetljivih dijelova biljke, koji su podložniji oštećenjima tokom hladnih perioda.
Ako zima bude neuobičajeno topla, jagode mogu početi cvjetati prije proljeća. U takvim slučajevima, prema preporukama za ovaj način uzgoja, cvjetove je potrebno uklanjati kako bi se biljke usmjerile na razvoj i očuvanje snage prije glavne sezone plodonošenja.
Jesenska sadnja može biti dobra prilika za proizvođače koji žele pripremiti plastenik za narednu sezonu. Ipak, uspjeh ne zavisi samo od vremena sadnje nego i od kvaliteta sadnica, pripreme zemljišta, pravilnog zalijevanja i zaštite biljaka od niskih temperatura. Uz odgovarajuću njegu, jagode mogu dobro prezimiti i već naredne godine donijeti prvi rod.
Izvor: tuzlanski.ba
