Istraživanje predstavljeno u prilogu pokazuje da gotovo 40 posto mladih ne prati politiku i politička dešavanja.
Mladi u Bosni i Hercegovini sve su manje zastupljeni u izbornom procesu, kako među biračima tako i na kandidatskim listama.
Prema podacima iz istraživanja, čine između 12 i 15 posto kandidata, dok nepovjerenje u političare i nedostatak konkretnih rješenja dodatno utiču na njihovu spremnost da učestvuju u izborima.
Rada Mićić iz Bijeljine, dugogodišnja omladinska aktivistkinja i predsjednica Udruženja „Vizija mladih“, glasala je na proteklim izborima, ali kaže da među njenim vršnjacima nema mnogo onih koji redovno koriste svoje biračko pravo.
“Mladi ljudi su generalno prezasićeni svim tim pričama i temama”, navela je Mićić, osvrćući se na česte izborne cikluse i stanje političkog sistema u BiH.
Istraživanje predstavljeno u prilogu pokazuje da gotovo 40 posto mladih ne prati politiku i politička dešavanja, dok 17 posto prati samo teme koje ih zanimaju.
Međutim, nezainteresovanost nije jedini razlog zbog kojeg mladi izbjegavaju izbore. Dio njih prati političku scenu, ali ne vidi dovoljno razloga da izađe na birališta.
Na taj problem upozoravaju i iz Helsinškog odbora za ljudska prava. Dražen Nikolić smatra da mladi nisu nužno nezainteresovani za politiku, već da im politički akteri ne nude dovoljno sadržaja koji bi ih motivisao na aktivnije učešće.
“Ne bih rekao da ih ne zanima, veći je problem što nema šta da im se ponudi ili ne postoji nešto što će ih aktivirati”, poručio je Nikolić.
Dodatni problem predstavlja i položaj mladih unutar političkih stranaka. Iako se često uključuju u kampanje, njihov angažman uglavnom se svodi na terenski rad, dijeljenje promotivnog materijala i druge aktivnosti, dok im se rjeđe povjeravaju odgovornije uloge u donošenju odluka.
Da mladima treba omogućiti aktivnije učešće smatra i Miloš Stanišić, predsjednik PSS-a u Bijeljini.
Ističe da su mladi u njegovoj političkoj organizaciji imali značajnu ulogu u izbornoj kampanji, ali i da politička scena u cjelini ne uspijeva motivisati nove generacije da izađu na izbore.
Podaci iz istraživanja ukazuju i na izrazito nizak nivo povjerenja u političare. Samo jedan posto mladih vjeruje da političari ispunjavaju predizborna obećanja, što dodatno otvara pitanje zbog čega bi mladi trebali vjerovati da njihov glas može donijeti promjene.
Predsjednica Udruženja mladih “UM” Anastasija Gogić također ukazuje na problem nedostatka povjerenja u političke aktere. Istraživanja pokazuju da su mladi spremniji podržati političare koji iza sebe imaju vidljive rezultate ili nude konkretna rješenja za probleme s kojima se suočavaju.
Ipak, njihova zastupljenost na kandidatskim listama ostaje skromna, a mogućnosti da direktno učestvuju u donošenju političkih odluka ograničene.
Dok se postavlja pitanje zašto mladi sve rjeđe izlaze na izbore, jednako je važno utvrditi šta političke stranke čine kako bi im vratile povjerenje. U zemlji iz koje mladi odlaze u potrazi za boljim životnim prilikama, njihovo veće uključivanje u političke procese ostaje jedan od važnih izazova za budućnost Bosne i Hercegovine.
Izvor: tuzlanski.ba
