Konaković je u Crnoj Gori govorio i o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH i regionu, odnosima Srbije i Rusije, kao i evropskom putu naše zemlje.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković učestvovao je na ministarskom sastanku Berlinskog procesa u Pržnu u Crnoj Gori.
Na svom Facebook profilu Konaković je objavio snimak obraćanja zvaničnicima.
Konaković je govorio i o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH i regionu, odnosima Srbije i Rusije, kao i evropskom putu naše zemlje.
Kazao je da, dok traje zasjedanje, u Bosni i Hercegovini su zaposlenici Memorijalnog centra Srebrenica izloženi ozbiljnim institucionalnim pritiscima policije RS, koja nema nadležnost nad Memorijalnim centrom.
“Sve se to događa u široj društvenoj i političkoj atmosferi obilježenoj negiranjem genocida i veličanjem osuđenih ratnih zločinaca”, kazao je Konaković.
Konaković je govorio i o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH i regionu, odnosima Srbije i Rusije, kao i evropskom putu naše zemlje.
Osvrnuo se, između ostalog, na odlazak predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i premijera Republike Srpske Save Minića u Moskvu, gdje su se sastali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Konaković je kazao da se Dodikov susret s Putinom odvija u trenutku kada se u BiH održavaju izbori, dok predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, prema njegovim riječima, nije posjetila BiH tokom regionalne turneje zbog održavanja izbora.
“To je naša današnja stvarnost: Rusija je prisutna i aktivno podržava svoje saveznike. Evropa ponovo čeka”, poručio je Konaković.
Govoreći o budućnosti Zapadnog Balkana, šef bh. diplomatije kazao je da je vidi u Evropskoj uniji, ali je naglasio da evropske integracije moraju počivati na jasnim principima.
Poseban dio obraćanja posvetio je slučaju Ratka Mladića, koji je nedavno preminuo tokom izdržavanja kazne doživotnog zatvora nakon presude za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Konaković je ocijenio da događaji koji su pratili Mladićevu sahranu u Srbiji nisu ostali na nivou privatnog žalovanja, već su uključivali i državne institucije.
Kako je naveo, Mladićevo tijelo prevezeno je avionom Vlade Srbije, u pratnji ministra pravde, dok su pripadnici Vojske Srbije nosili kovčeg prekriven zastavom Srbije.
U tom kontekstu otvorio je i pitanje odgovornosti državnog vrha Srbije, podsjećajući na odredbe Zakona o Vojsci Srbije koje se odnose na nadležnosti predsjednika Republike.
“Kada država na čijem je čelu svojim avionom, zvaničnicima, vojskom i zastavom odaje počast čovjeku osuđenom za genocid, odgovornost za takav postupak seže do samog državnog vrha”, rekao je Konaković.
Istakao je da se cijeli slučaj, prema njegovom mišljenju, ne može posmatrati samo kroz odnose Beograda i Sarajeva, već da se radi o pitanju evropskih i međunarodnih principa.
“Genocid nije stvar različitih tumačenja. Pravomoćne presude međunarodnih sudova nisu tek jedna od mogućih verzija historije”, poručio je.
Dodao je da dostojanstvo žrtava ne bi smjelo zavisiti od političkih interesa.
Konaković je govorio i o razgovoru s članicama udruženja Majke Srebrenice, navodeći da mu je posebno teško govoriti o pomirenju i dobrosusjedskim odnosima kada, kako je rekao, izostane reakcija na veličanje osuđenih ratnih zločinaca.
“Gledao sam u lica žena koje su ukopale svoju djecu. Kako da ovdje govorim o pomirenju i dobrosusjedskim odnosima, a onda se vratim kući i stanem pred njih – s kojim riječima da im objasnim našu šutnju?”, kazao je Konaković.
Dva testa za Evropsku uniju
Ministar vanjskih poslova BiH izdvojio je dva pitanja koja je nazvao testovima za Evropsku uniju kada je riječ o Bosni i Hercegovini.
Prvi se, kako je naveo, odnosi na reakciju Evropske unije na postupke srbijanskih vlasti u vezi sa sahranom Ratka Mladića.
Konaković je postavio pitanje hoće li EU poduzeti konkretne korake ili će reakcija ostati na saopćenjima i osudama.
Podsjetio je da je BiH u velikoj mjeri uskladila svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s Evropskom unijom te poručio da je zbog toga važno da EU pokaže da stoji iza principa koje zagovara.
“Upravo zato nam je izuzetno važno da Evropska unija, i sebi i nama, pokaže da zaista brani principe na kojima je osnovana i da stoji iza njih”, rekao je.
Drugi test, prema njegovim riječima, predstavlja odgovor na ruski utjecaj u regionu i političke blokade koje usporavaju evropski put Bosne i Hercegovine.
Konaković je podsjetio na rat u BiH i međunarodnu reakciju koja je, kako je naveo, uslijedila prekasno.
“Tokom agresije na moju zemlju, svijet je predugo posmatrao ubijanje i stradanje ljudi u Bosni i Hercegovini”, kazao je.
Govoreći o poslijeratnom uređenju, naveo je da je Dejtonski mirovni sporazum donio mir, ali istovremeno uspostavio složen politički sistem s mehanizmima koji mogu dovesti do blokada.
“Danas se ti mehanizmi koriste za sprečavanje donošenja važnih odluka na evropskom putu Bosne i Hercegovine”, naglasio je Konaković.
O susretu Dodika i Minića s Putinom
Konaković se ponovo osvrnuo na sastanak Dodika i Minića s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Podsjetio je da je Dodik tokom susreta govorio o sankcijama Rusiji, mogućem uvođenju viza za ruske državljane i odnosu prema NATO integracijama.
Prema Konakovićevim riječima, Dodik je kazao da BiH nije uvela sankcije Rusiji zbog protivljenja Republike Srpske, da neće biti saglasnosti za uvođenje viza ruskim državljanima te da se protivi članstvu BiH u NATO-u.
“To nisu naše pretpostavke. To su javne izjave iznesene na sastanku u Kremlju”, istakao je Konaković.
Od evropskih zvaničnika zatražio je da, kako je rekao, “istinski razumiju šta se dešava”u Bosni i Hercegovini.
Osvrnuo se i na odluku predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen da tokom turneje po Zapadnom Balkanu ne posjeti BiH. Kazao je da takav potez, bez obzira na objašnjenje Evropske komisije da je posjeta odgođena zbog predstojećih izbora, “ne šalje dobru poruku”.
Konaković je zaključio da Evropska unija, prema njegovim riječima, mora biti aktivnija kada je riječ o evropskom putu BiH.
“Nije dovoljno stajati po strani i posmatrati kako se evropski put Bosne i Hercegovine usporava političkim blokadama”, rekao je.
Dodao je da EU treba jasno pokazati da se o evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine odlučuje kroz demokratske procese i institucije BiH, u skladu s kriterijima za članstvo.
“Mora jasno staviti do znanja da o evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine odlučuju njeni građani i institucije, kroz demokratske procese i u skladu s kriterijima za članstvo u Evropskoj uniji – a ne Vladimir Putin. Takvu poruku danas očekujemo od Evrope”, poručio je Konaković.
Na kraju obraćanja Konaković se direktno obratio ministru vanjskih poslova Srbije Marku Đuriću, osvrnuvši se na poređenje sahrane Ratka Mladića sa sahranom Rasima Delića.
“Priča o sahrani Rasima Delića – čovjeka koji je preminuo prije 15 godina, prije okončanja postupka protiv njega i prije donošenja pravomoćne presude – možda može poslužiti kao priča za srbijanske medije, ali nije ozbiljan argument za ozbiljne ljude”, rekao je Konaković.
Đurić je ranije izjavio da je Delić bio osuđen na tri godine zatvora zbog propusta da spriječi ili kazni okrutno postupanje pripadnika odreda “El Mudžahid” prema zarobljenim srpskim vojnicima u selu Livade i logoru Kamenica kod Zavidovića 1995. godine.
Izvor: tuzlanski.ba
