Ove godine je zabilježeno više od 22.000 pokušaja ilegalnog ulaska u Hrvatsku.
Hrvatska očekuje snažnije djelovanje Agencije za evropsku graničnu i obalnu stražu Frontex u Bosni i Hercegovini, izjavio je u Luksemburgu ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović.
“Očekujemo snažnije prisustvo Frontexa tamo gdje se migracije događaju na terenu, a sigurno je da je granica Bosne i Hercegovine i Hrvatske jedna od najintenzivnijih. Nama treba Frontex i u komandnoj strukturi i na terenu, kako bi se informacije mogle brzo razmjenjivati i kako bi se brzo moglo djelovati na sprečavanju ilegalnih prelazaka”, rekao je Božinović, koji je u Luksemburgu učestvovao na sastanku ministara unutrašnjih poslova država članica Evropske unije.
Ministri su razgovarali o stanju u šengenskom prostoru, djelovanju Frontexa te provedbi Pakta o migracijama i azilu.
Božinović je rekao da je Hrvatska snažno zagovarala raspoređivanje Frontexa u BiH, do čega je i došlo, ali da je njegovo djelovanje još uvijek u početnoj fazi.
U BiH je raspoređeno oko 130 pripadnika Frontexa, od kojih su 30 hrvatski policajci. Njihova komanda nalazi se u Pečuhu, u Mađarskoj, a Hrvatska očekuje da bude premještena u BiH.
Božinović je o tome razgovarao i s izvršnim direktorom Frontexa Hansom Leijtensom, s kojim se sastao na marginama ministarskog sastanka.
Ministar je rekao da u ovom trenutku Frontex u BiH ima veću korist od hrvatske policije nego obrnuto, odnosno da Hrvatska ima bolje podatke o kretanju migranata na području BiH nego Frontex te da je potrebno dodatno unaprijediti saradnju.
U EU se razgovara o jačanju mandata Frontexa, koji bi trebao tješnje sarađivati s državama članicama EU-a, imati veću ulogu u vraćanju ilegalnih migranata te povećati kapacitete za nadzor vanjskih granica i susjednih područja.
“Frontex mora postati glavno evropsko operativno tijelo kada govorimo o zaštiti granica, kao i o cijelom nizu aktivnosti koje policija provodi u području graničnih prijelaza. Ukazali smo na naša očekivanja, prije svega kada govorimo o rasporedu Frontexa u našem susjedstvu”, rekao je Božinović.
Govoreći o stanju u šengenskom prostoru, Božinović je rekao da je ukazao na nove obrasce koje migranti koriste kako bi došli na područje EU-a, posebno u zemljama koje graniče s Hrvatskom.
Riječ je o tome da se u susjednim zemljama u velikom broju izdaju radne dozvole stranim radnicima, koje im zapravo služe za dolazak što bliže teritoriji EU-a, nakon čega odatle pokušavaju ilegalno ući.
“Postoji veliki broj osoba s radnim dozvolama koje im se izdaju vjerovatno na ime nekakvih fiktivnih firmi u susjedstvu i koje koriste slobodni vizni režim pa se od takozvanih turista i takozvanih stranih radnika pretvaraju u nezakonite migrante. Mi sve to otkrivamo na granicama Hrvatske i u velikom broju ih vraćamo nazad”, rekao je Božinović.
Ministar je rekao da je ove godine zabilježeno više od 22.000 pokušaja ilegalnog ulaska u Hrvatsku, da je uhapšeno više od 890 krijumčara te da je zahvaljujući sistemu ulaska/izlaska spriječeno 9.900 ulazaka u Hrvatsku.
“Migrantski pritisak je manji nego prošle godine, ali to ne znači da se možemo opustiti i što se nas u Hrvatskoj tiče, to se neće dogoditi”, rekao je Božinović.
Ministri su u četvrtak započeli i raspravu o uspostavljanju mehanizma za hitnu reakciju u slučajevima naglog i velikog priljeva migranata, poput onog ovog ljeta u španskoj enklavi Ceuti.
Božinović je rekao da je potrebno pronaći način za pravovremeno i rano upozoravanje na veliki priljev migranata, što se može postići i praćenjem društvenih mreža.
Ministar je rekao da je jedna od ideja da se u takvim situacijama privremeno suspenduje pravo na traženje azila „razumljiva i legitimna opcija“.
Ministri unutrašnjih poslova u četvrtak su definitivno potvrdili uredbu o vraćanju nezakonitih migranata, koja otvara put za uspostavljanje centara za povratak u trećim zemljama.
Nova pravila omogućit će državama članicama da osobe koje nemaju pravo boravka u EU-u, a kojima je izdato rješenje o povratku, upute u centre za povratak osnovane u zemljama izvan EU-a.
Za uspostavljanje tih centara bit će potrebno zaključiti sporazum s trećom zemljom izvan EU-a koja poštuje međunarodne standarde ljudskih prava i načela međunarodnog prava, uključujući načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.
Izvor: tuzlanski.ba
