Naučnici upozoravaju da se klimatske promjene dešavaju velikom brzinom, i to na globalnom nivou.
Na Međunarodnom naučnom skupu posvećenom klimatskim promjenama i očuvanju morskih ekosistema učesnici su upozorili da se klimatske promjene dešavaju velikom brzinom i izvan očekivanja.
“Klimatske promjene su globalne, ali pogađaju lokalne zajednice, što vidimo kroz pojave suša, poplava i podizanja nivoa mora”, rekla je Milvana Arko Pijevac, predstavnica organizatora ovog međunarodnog naučnog i stručnog skupa.
“Naš Jadran se mijenja, a s obzirom na porast temperature javljaju se drugačije i nove vrste u moru i moramo se prilagoditi tome, jer ćemo samo dobrim prilagodbama omogućiti koliko-toliko kvalitetan život”, dodala je Arko Pijevac.
Skup je posvećen interdisciplinarnoj saradnji u razmatranju ranjivosti morskih ekosistema i mogućim prilagodbama na klimatske promjene, a okupio je stručnjake koji rade na temama klimatskih promjena vezanim uz Jadransko more, razmjeni informacija i saradnji.
Cilj je prilagođavanje klimatskim promjenama koje se, prema izlaganjima na skupu, dešavaju velikom brzinom i izvan očekivanja.
Učesnici su istakli da je uloga naučnika ukazivati na promjene koje nas očekuju u budućnosti i kako im se prilagoditi, te da su za kvalitetne procjene potrebni dobri podaci i stalna, svima dostupna mjerenja, kako bi modeli bili što precizniji, a procjene realnije.
Brzina promjena u dubokom Jadranu, na 1200 metara dubine, bila je tema izlaganja Ivice Vilibića s Instituta Ruđer Bošković.
Prema podacima iz njegovog i rada Elene Terzić, u većem dijelu svjetskih okeana promjene temperature i saliniteta događaju se u površinskom sloju, do nekoliko stotina metara, jer promjene u atmosferi, posebno porast temperature, prvo mijenjaju površinu okeana s kojom atmosfera ima direktan kontakt.
Istovremeno, svojstva dubljih slojeva mijenjaju se sporije zbog tromosti okeana, odnosno na vremenskim skalama od više decenija do više stoljeća.
Jadran specifičan: Najviši trendovi temperature i saliniteta u najdubljim slojevima
Međutim, to nije slučaj s Jadranom, gdje su najviši trendovi temperature i saliniteta u vodenom stubu Južnog Jadrana zabilježeni upravo u najdubljim slojevima u posljednjih petnaestak godina.
Jadran je po tome specifičan i u odnosu na ostatak Sredozemlja, prije svega zbog svoje termohaline cirkulacije kojom se u duboke slojeve Jadrana donosi voda iz plitkog Sjevernog Jadrana tokom kasne zime.
Zagrijavanje dubokog Jadrana u posljednjoj deceniji bilježeno je vrijednostima do 0,8°C, dok je porast saliniteta iznosio oko 0,2, što je nekoliko puta više nego u susjednom Jonskom moru.
Razlog tome su promjene u Sjevernom Jadranu, gdje se bilježe sušne i vrlo tople zime te smanjeni riječni dotoci, što uzrokuje snažne promjene svojstava sjevernojadranske vode visoke gustine, koja donosi kiseonikom bogate vode na dno Jadrana.
Autori ističu da ostaje pitanje kako će te promjene uticati na bentičke organizme u Jadranu, ali je poznato da će se one reflektovati i na strujanja u moru, kao i na promjene nivoa mora zbog zabilježenog smanjenja gustine morske vode.
Izvor: tuzlanski.ba
