Kako memorija i drugi dijelovi poskupljuju, raste i vrijednost komponenti koje se mogu ponovo upotrijebiti.
Kupci koji se bave obnovom i popravkom uređaja sve se više nadmeću za komponente koje su se donedavno smatrale nedovoljno vrijednim da bi ih se isplatilo sačuvati. Razlog nije nagli rast ekološke svijesti, nego jednostavna računica: kako memorija i drugi dijelovi poskupljuju, raste i vrijednost komponenti koje se mogu ponovo upotrijebiti.
Globalna nestašica memorijskih čipova, podstaknuta snažnom potražnjom industrije vještačke inteligencije, mijenja i tržište korištenih pametnih telefona. Čak i stari ili oštećeni uređaji, koji su godinama završavali zaboravljeni u ladicama, sada mogu vrijediti više jer raste potražnja za njihovim dijelovima.
Kupci koji se bave obnovom i popravkom uređaja sve se više nadmeću za komponente koje su se donedavno smatrale nedovoljno vrijednim da bi ih se isplatilo sačuvati. Razlog nije nagli rast ekološke svijesti, nego jednostavna računica: kako memorija i drugi dijelovi poskupljuju, raste i vrijednost komponenti koje se mogu ponovo upotrijebiti.
Podaci platforme B-Stock, specijalizovane za poslovnu preprodaju korištenih uređaja, pokazuju da su cijene Appleovih i Samsungovih telefona porasle u drugom tromjesečju 2026. godine u odnosu na prethodna dva tromjesečja. U prvoj polovini godine uređaji srednje, C-kategorije, prvi put su po broju prodanih primjeraka prestigli telefone iz najlošije, D-kategorije. Na njih se odnosilo 37,8 posto prodaje, dok je udio uređaja najlošijeg kvaliteta iznosio 31,6 posto, piše Techradar.
Među Appleovim uređajima najvišu prosječnu cijenu ostvario je iPhone 17 Pro Max, koji se prodavao za prosječno 940 dolara, bez obzira na stanje uređaja. Kod Samsunga su među najprodavanijim modelima bili Galaxy S23 Ultra, S22 Ultra i S24 Ultra. Nakon predstavljanja Galaxyja S26 porasle su i cijene starijih Samsungovih premium modela, pa je dobro očuvani S23 Ultra u junu dostizao cijenu od 425 dolara.
Međutim, rast cijena ne znači da vlasnici masovno iz ladica izvlače stare uređaje kako bi ih prodali. Ljudi telefone uglavnom koriste duže nego ranije, pa se nakon nekoliko godina na tržištu pojavljuje i više uređaja u lošijem stanju.
Istovremeno se mijenja i računica kada je riječ o popravci i ponovnoj upotrebi dijelova. Proizvođači za sada ne vade redovno memorijske čipove iz oštećenih telefona kako bi ih ugrađivali u nove uređaje, jer bi prethodno trebalo riješiti pitanja testiranja, kompatibilnosti i pouzdanosti. Ipak, rast cijena memorije znači da se sve više isplati spašavati druge upotrebljive komponente koje ranije nisu opravdavale troškove rada.
Vrijednost tako mogu zadržati ekrani, moduli kamera, baterije, priključci za punjenje, kućišta, zvučnici, kablovi i štampane ploče. To što je cijeli telefon svrstan u najnižu kategoriju ne znači da su svi njegovi dijelovi loši. Naprimjer, uređaj star četiri ili više godina može pasti na provjeri samo zbog istrošene baterije, iako su ekran, kamere i drugi dijelovi još potpuno upotrebljivi.
Zbog toga sada i telefoni koje bi vlasnici ranije smatrali gotovo bezvrijednim mogu pronaći kupca. Kako rastu cijene novih komponenti, serviseri i trgovci korištenom elektronikom spremniji su platiti uređaje iz kojih mogu izvaditi dijelove za daljnju prodaju ili popravku.
Još nije jasno hoće li ovaj trend na kraju značajnije smanjiti količinu elektronskog otpada. Za sada više izgleda kao prilagođavanje tržišta skupljim i teže dostupnim komponentama nego kao nagli ekološki zaokret potrošača.
Izvor: tuzlanski.ba
