Mladolikost nije samo pitanje bora.
Neki ljudi u pedesetim godinama izgledaju i po deset godina mlađe, a pritom ne troše bogatstvo na skupe tretmane ili estetske zahvate. Stručnjaci kažu da tajna često nije u genetici ili kozmetici, već u svakodnevnim navikama koje njeguju godinama i koje s vremenom postanu dio njihovog načina života.
Naravno, genetika igra važnu ulogu u tome kako starimo. Ipak, istraživanja pokazuju da na biološko starenje snažno utiču i životni stil, nivo stresa, kvalitet sna, ishrana, fizička aktivnost te način na koji razmišljamo. Upravo zbog toga ljudi koji djeluju mladoliko često imaju mnogo više zajedničkog nego što se na prvi pogled čini.
Ne prestaju učiti i zanimati se za nove stvari
Jedna od karakteristika ljudi koji ostavljaju dojam mladolikosti jeste radoznalost. Bez obzira na godine, vole naučiti novu vještinu, pročitati knjigu iz oblasti koja im nije poznata, isprobati novi hobi ili upoznati drugačiji način razmišljanja.
Psiholozi ističu da upravo nova iskustva podstiču mozak na stvaranje novih neuronskih veza. Osim što pomažu očuvanju kognitivnih sposobnosti, ljudi koji ostaju mentalno aktivni često djeluju energičnije, otvorenije i optimističnije – osobine koje nesvjesno povezujemo s mladošću.
Ne moraju to biti velike promjene. Dovoljno je upisati kurs stranog jezika, naučiti pripremati novo jelo, istraživati nova mjesta za putovanja ili jednostavno češće izaći iz rutine.
Ne skrivaju emocije
Mnogi s godinama postanu suzdržaniji i uvjereni da “ozbiljni odrasli ljudi” ne bi trebali pokazivati osjećaje. Međutim, ljudi koji izgledaju mlađe često rade upravo suprotno.
Smiju se glasno, iskreno pokazuju oduševljenje, ne boje se priznati kada su dirnuti ili zahvalni i ne smatraju ranjivost slabošću. Takva emocionalna iskrenost ostavlja dojam životne energije i vitalnosti.
Osim toga, dugotrajno potiskivanje emocija povezano je s hroničnim stresom, a upravo je stres jedan od najvećih neprijatelja zdravog starenja. Dugotrajno povišen nivo hormona stresa može ubrzati upalne procese u organizmu, narušiti kvalitet sna i doprinijeti bržem starenju kože.
Ne odustaju od hobija koji ih ispunjavaju
Koliko ste puta čuli nekoga da kaže: “Za to više nemam vremena” ili “Prestar(a) sam za to”?
Ljudi koji djeluju mladoliko rijetko razmišljaju na taj način. Oni nastavljaju plesati, planinariti, slikati, svirati, baviti se vrtlarstvom ili putovati jednostavno zato što ih to čini sretnima.
Hobiji imaju mnogo više koristi nego što mislimo. Smanjuju nivo stresa, popravljaju raspoloženje, podstiču kreativnost i daju osjećaj postignuća. Sve to može pozitivno uticati i na fizičko zdravlje, ali i na način na koji nas drugi doživljavaju.
Ljudi koji imaju iskrene interese izvan posla često zrače entuzijazmom i energijom, a upravo su to osobine koje povezujemo s mladalačkim izgledom.
Druže se s ljudima različitih generacija
Mladolikost nije samo pitanje bora nego i načina razmišljanja.
Osobe koje izgledaju mlađe često imaju prijatelje različitih godina. Zanimaju ih stavovi mlađih generacija, otvoreni su prema novim tehnologijama, muzici, trendovima i idejama, bez potrebe da sve porede s prošlošću.
Takva otvorenost održava mentalnu fleksibilnost i smanjuje osjećaj da je život postao predvidiv. Istovremeno, mlađi ih često doživljavaju kao pristupačne i radoznale, a ne kao osobe koje stalno govore kako je nekad bilo bolje.
Ostavljaju prostor za spontanost
S godinama život postaje ispunjen obavezama, rokovima i planovima. Ipak, ljudi koji djeluju mlađe ne pokušavaju kontrolisati baš svaki trenutak.
Ponekad će otići na izlet bez detaljnog planiranja, prihvatiti poziv u posljednjem trenutku ili isprobati nešto što nikada prije nisu radili. Upravo ta spremnost na nova iskustva održava osjećaj uzbuđenja i razbija svakodnevnu rutinu.
Psiholozi smatraju da osjećaj iščekivanja i novosti pozitivno utiče na raspoloženje, motivaciju i subjektivni osjećaj vitalnosti.
Ne definišu život isključivo poslom i obavezama
Ljudi koji ostavljaju dojam da sporije stare rijetko svoju vrijednost mjere isključivo poslovnim uspjesima ili produktivnošću, prenosi Ordinacija.hr.
Redovno se podsjećaju na ono što im je zaista važno – kvalitetne odnose, porodicu, prijatelje, zdravlje, vrijeme provedeno u prirodi ili male svakodnevne rituale koji ih ispunjavaju.
Takav način razmišljanja smanjuje hronični stres, povećava zadovoljstvo životom i pomaže očuvanju mentalnog zdravlja, što se često odražava i na fizički izgled. Ljepota i mladolikost nisu samo pitanje njege kože, već i načina na koji živimo, razmišljamo i odnosimo se prema sebi i drugima.
Mladolikost nije samo stvar kože
Iako anti-age kozmetika može poboljšati izgled kože, stručnjaci ističu da na način na koji starimo mnogo snažnije utječu navike koje gradimo godinama.
Dovoljno sna, redovno kretanje, uravnotežena prehrana, zaštita kože od sunca, hidratacija i kvalitetni međuljudski odnosi i dalje su među najvažnijim faktorima zdravog starenja.
Jednako važni mogu biti i optimizam, znatiželja te spremnost da život i dalje doživljavamo kao priliku za nova iskustva, a ne kao niz obaveza koje samo treba odraditi.
Izvor: tuzlanski.ba
