Uz pravilnu njegu krajem ljeta, travnjak se može oporaviti, ali i spremnije dočekati jesen i narednu sezonu.
Nakon sedmica nesnosnih vrućina i gotovo potpunog izostanka kiše, pogled na vrt mnogima ne ulijeva optimizam.
Nekada bujni zeleni travnjak može se pretvoriti u suhu, smeđu i krhku površinu koja na prvi pogled djeluje potpuno uništeno. Ipak, važno je znati da izgled često vara.
Trava ima prirodan mehanizam preživljavanja koji joj omogućava da izdrži veoma teške vremenske uslove. Uz pravilnu njegu krajem ljeta, travnjak se može oporaviti, ali i spremnije dočekati jesen i narednu sezonu.
Mrtav ili samo miruje?
Smeđi travnjak ne mora nužno značiti da je trava odumrla. Kada je izložena ekstremnim temperaturama i nedostatku vode, trava može ući u stanje mirovanja, odnosno dormancije, piše Žena.hr.
Riječ je o prirodnom odbrambenom mehanizmu tokom kojeg biljka zaustavlja rast i preostalu energiju usmjerava na zaštitu korijena i krune, odnosno dijela biljke iz kojeg počinje novi rast. Nadzemni dio se suši kako bi najvažniji dijelovi biljke imali veće šanse da prežive.
Da biste provjerili stanje travnjaka, lagano uhvatite manji busen trave i povucite ga. Ako osjetite otpor, a dio uz zemlju je čvrst i svijetle boje, velika je vjerovatnoća da trava samo miruje. Ako je baza tamna, mekana ili se busen veoma lako odvaja od zemlje, taj dio je vjerovatno odumro.
Drugi način je zalijevanje. Travnjak redovno zalijevajte i pratite stanje tokom naredne dvije do tri sedmice. Ako je trava bila samo u stanju mirovanja, trebale bi se pojaviti nove zelene vlati. Površine na kojima ni nakon nekoliko sedmica nema promjena vjerovatno će biti potrebno ponovo zasijati.
Pravilno zalijevanje
Nakon dužeg sušnog perioda nije dobro odjednom natopiti travnjak velikom količinom vode. Zemlja može biti toliko suha i zbijena da voda ne prodire dovoljno duboko, već jednostavno otječe po površini.
Bolje je travnjak zalijevati obilnije, ali rjeđe. Cilj je osigurati približno 2,5 do četiri centimetra vode sedmično, raspoređene u dva ili tri zalijevanja. Na taj način korijen se podstiče da raste dublje, gdje je zemlja hladnija i duže zadržava vlagu.
Svakodnevno površinsko zalijevanje može dovesti do razvoja plitkog korijena koji će biti osjetljiviji tokom narednog sušnog perioda. Najbolje vrijeme za zalijevanje je rano ujutro, otprilike između šest i deset sati, kada je isparavanje manje. Trava će istovremeno imati dovoljno vremena da se osuši prije noći, čime se smanjuje mogućnost razvoja gljivičnih oboljenja.
Ako je zemlja veoma tvrda, prvo zalijevanje treba biti sporije kako bi voda postepeno prodrla u površinski sloj.
Oprezno s košenjem
Dok je travnjak potpuno smeđ i nema aktivnog rasta, ne treba ga kositi. Suhe vlati mogu imati ulogu prirodnog zaštitnog sloja koji štiti zemlju i korijen od jakog sunca.
Kada trava ponovo počne rasti, kosilicu treba podesiti na veću visinu, idealno između osam i deset centimetara. Viša trava pravi hlad iznad zemlje, pomaže u očuvanju vlage i omogućava biljci veću površinu za fotosintezu.
Prilikom jednog košenja ne bi trebalo uklanjati više od trećine ukupne visine trave. Važno je i da noževi kosilice budu dovoljno oštri jer tupi noževi trgaju vlati i dodatno opterećuju već oslabljenu travu.
Sačekajte s prihranom
Travnjak koji je pod velikim stresom ili se još nalazi u stanju mirovanja ne treba odmah prihranjivati. Biljka u takvom stanju ne može pravilno iskoristiti hranjive materije, dok određena gnojiva mogu dodatno oštetiti oslabljeni korijen.
Sačekajte da se pojave jasni znakovi oporavka i aktivnog rasta. Kraj ljeta i početak jeseni pogodni su za odgovarajuću prihranu koja će pomoći razvoju korijena i povećati otpornost trave pred hladniji dio godine.
Prilikom izbora gnojiva treba pratiti preporuke proizvođača i odabrati proizvod namijenjen upravo travnjacima i periodu godine u kojem se primjenjuje.
Prozračivanje i dosijavanje
Dugotrajna suša može ostaviti zemlju tvrdom i zbijenom, zbog čega voda, zrak i hranjive materije teže dolaze do korijena.
Prozračivanje, odnosno aeracija travnjaka, podrazumijeva pravljenje manjih otvora u zemlji pomoću odgovarajućeg alata ili mašina. Time se smanjuje zbijenost zemlje i stvaraju bolji uslovi za oporavak korijena.
Najbolje je to uraditi početkom jeseni, kada je zemlja dovoljno vlažna, ali nije natopljena vodom.
Nakon prozračivanja mogu se dosijati prorijeđeni i potpuno goli dijelovi travnjaka. To je važno i zbog toga što prazne površine pogoduju širenju korova. Za dosijavanje se mogu odabrati vrste trave otpornije na sušu, a nakon sjetve površinu treba održavati vlažnom dok nova trava ne nikne i dovoljno ojača.
Dajte travnjaku vremena
Oporavak neće biti vidljiv preko noći. Jednostavan način provjere stanja jeste hodanje po travnjaku. Ako se vlati brzo vrate u prvobitni položaj, trava ima dovoljno vlage i nalazi se u boljem stanju. Ako tragovi stopala ostanu vidljivi duže vrijeme, to može biti znak da je trava i dalje dehidrirana i pod stresom.
Dok traje oporavak, poželjno je što manje hodati po najugroženijim dijelovima travnjaka kako se biljke ne bi dodatno oštetile.
Slijedeći ove korake, ne samo da ćete spasiti svoj travnjak od posljedica suše, već ćete ga pripremiti da lakše prebrodi buduće klimatske izazove. Strpljiv i metodičan pristup krajem ljeta postavlja temelje za gust, otporan i zdrav zeleni tepih koji će vas čekati i naredno proljeće.
Izvor: tuzlanski.ba
