Prije nego što okrivite svoj krevet, vrijedi se zagledati u sebe kako biste riješili problem.
Bez obzira na to kakav madrac imate, ponekad se možete osjećati kao da pokušavate zaspati na betonu i kao da se ne možete udobno smjestiti koliko god se prevrtali i okretali.
Međutim, do jutra, taj isti krevet koji se nekada činio tako negostoljubivim grli svaku konturu vašeg tijela, moleći vas da ostanete u njemu.
To je čudan paradoks koji mnogi doživljavaju, a koji djeluje posebno frustrirajuće kada se alarm oglasi svaki dan. Prije nego što okrivite svoj krevet, vrijedi se zagledati u sebe kako biste riješili problem.
Neudobna posteljina definitivno može biti problem koji sprječava vaš mozak da se isključi, zajedno s vanjskim problemima poput buke ili svjetla. Ali prema Becky Spelman, psihologinji i osnivačici Private Therapy Clinic, najčešći faktor u sprečavanju noćnog opuštanja je “aktivan um ili visok nivo stresa”.
“Osim toga, određena medicinska stanja ili poremećaji spavanja, poput nesanice, mogu otežati uspavljivanje nekim osobama”, dodala je.
Naša tijela imaju prirodni ciklus spavanja i buđenja koji se naziva cirkadijalni ritam. Pred kraj ciklusa spavanja, naša tjelesna temperatura raste, a oslobađanje hormona poput kortizola i serotonina pomaže nam da se osjećamo budnijima i opreznijima, piše Metro.
Hormon koji se zove melatonin – koji je odgovoran za kontrolu ciklusa spavanja i buđenja – također igra ulogu u ovom ugodnom prelasku. Tokom spavanja ljudi proizvode mnogo melatonina, ali čim se probudimo, ta proizvodnja prestaje.
Može proći neko vrijeme dok se ono što je ostalo ne rasprši, tako da bi tragovi koji još uvijek prolaze kroz vaše tijelo mogli biti razlog zašto se osjećate kao da ste obavijeni oblakom. Ako redovno imate poteškoća s opuštanjem noću, može biti korisno da prvo provjerite svoj prostor i rutinu prije spavanja – nešto što se može nazvati “higijenom spavanja”.
“Stvaranje ugodnog okruženja za spavanje je ključno”, dodaje Becky.
“Pobrinite se da je vaša spavaća soba tamna, tiha i na ugodnoj temperaturi. Investirajte i u kvalitetan madrac, jastuke i posteljinu koji odgovaraju vašim željama”, kazala je.
Također preporučuje minimiziranje izloženosti ekranima i stimulaciji neposredno prije spavanja, umjesto toga odabirajući umirujuće aktivnosti poput čitanja, kupanja u toploj kupki ili vježbanja tehnika opuštanja.
Utvrđeno je da plavo svjetlo koje emituju telefoni i računari remeti taj izuzetno važan cirkadijalni ritam , pa je najbolje izbjegavati skrolovanje u krevetu, kao i intenzivne vježbe noću koje imaju suprotan efekat od onoga što želite postići.
Kada je u pitanju lakše buđenje ujutro, dosljednost je ključna
“Korisno je uspostaviti redovan raspored spavanja”, objašnjava Becky.
Preporučljivo je ići u krevet i buditi se u isto vrijeme svaki dan, čak i vikendom, i izbjegavajte pritiskanje dugmeta za odgodu alarma, jer to može poremetiti vaš ciklus spavanja i učiniti da se osjećate pospanije. Možda ćete i dalje imati dane kada ćete se poželjeti umotati u jorgan, ali nadamo se da ćete se, ako vam se san poboljša, osjećati obnovljenije i manje vezano za krevet.
“Izlaganje prirodnom svjetlu nakon buđenja može pomoći u regulaciji cirkadijalnog ritma i podsticanju budnosti”, dodaje.
Bavljenje laganom fizičkom aktivnošću ili istezanjem može pomoći u energiziranju vašeg tijela. Ako se problemi sa spavanjem nastave ili se redovno osjećate umorno nakon spavanja, najbolje je posjetiti svog ljekara opšte prakse.
Moguće je da imate stanje poput apneje u snu, u kom slučaju nikakva higijena spavanja neće doći do korijena problema i potreban je medicinski savjet.
Izvor: tuzlanski.ba
