Postoje različiti razlozi zbog kojih se pri pokretu mogu čuti neobični zvukovi.
Pucketanje se često događa u patelofemoralnom zglobu, odnosno području u kojem se čašica koljena (patela) pomjera unutar udubljenja na završnom dijelu bedrene kosti (femura).
Kada škripanje, pucketanje ili škljocanje dolazi upravo iz tog područja, govori se o patelofemoralnom krepitusu.
Ipak, ako se pucketanje ponavlja ili je praćeno drugim simptomima, poput bola ili nestabilnosti, uzrok može biti nešto drugo. Evo četiri česta razloga zbog kojih koljeno može proizvoditi zvukove i situacija u kojima ih ne bi trebalo ignorisati.
Normalno kretanje koljena
Dok savijamo i ispružamo koljeno, čašica se pomjera unutar udubljenja na završnom dijelu bedrene kosti. Promjene pritiska unutar zglobne tečnosti mogu pritom uzrokovati zvukove pucketanja ili škljocanja. To je posebno primjetno kada koljeno pomjerimo nakon što je duže vrijeme bilo u istom položaju.
Pucketanje, škljocanje ili škripanje u zglobu naziva se krepitus i može biti potpuno normalna pojava u mnogim zglobovima, a posebno u koljenima. Sam zvuk stoga ne mora značiti da postoji problem koji zahtijeva liječenje.
To potvrđuju i podaci iz sistematskog pregleda objavljenog 2025. godine, koji je obuhvatio više od 36.000 učesnika. Krepitus u koljenu zabilježen je kod oko 41 posto opće populacije.
Drugim riječima, ako koljeno samo proizvodi zvukove, a nema bola, otoka, nestabilnosti ili drugih tegoba, najčešće nema razloga za zabrinutost.
Patelofemoralni bolni sindrom
Pucketanje koljena ponekad može biti povezano s patelofemoralnim bolnim sindromom, poznatim i kao patelofemoralni stresni sindrom. Riječ je o stanju koje nastaje zbog ponavljanog opterećenja, a karakterizira ga bol u prednjem dijelu koljena, najčešće oko čašice.
Često se naziva i “trkačkim koljenom”ili “skakačkim koljenom”, a osim bola može uzrokovati pucketanje ili škripanje.
Do toga dolazi kada iritacija čašice utiče na njeno normalno i glatko kretanje unutar zgloba. Za razliku od bezazlenog pucketanja, u ovom slučaju zvukovi mogu biti praćeni nelagodom ili bolom.
Liječenje može uključivati odmor od aktivnosti koje pogoršavaju simptome, kao i vježbe za jačanje mišića. Time se smanjuje iritacija čašice i omogućava njeno pravilnije kretanje bez bola.
Patelofemoralni bolni sindrom može se poboljšati i uz fizikalnu terapiju, pa se o mogućnosti pregleda i terapije kod fizioterapeuta možete posavjetovati sa svojim ljekarom.
Osteoartritis može promijeniti način kretanja čašice
Još jedan mogući uzrok pucketanja je osteoartritis, odnosno degenerativna bolest zgloba koja nastaje postepenim propadanjem hrskavice koja oblaže zglobne površine.
Osteoartritis često zahvata koljena. Može se razviti u glavnom zglobu između bedrene i goljenične kosti, ali i u patelofemoralnom zglobu, između čašice i bedrene kosti.
Kada osteoartritis zahvati patelofemoralni zglob, hrskavica koja oblaže stražnju stranu čašice postepeno se troši. Zbog toga čašica više ne klizi tako glatko kao prije. Posljedica može biti osjećaj pucketanja ili škripanja iza čašice, posebno kada savijamo ili ispružamo koljeno.
Redovna fizička aktivnost može pomoći u očuvanju pokretljivosti koljena, a korisne mogu biti i vježbe kojima se održava obim pokreta te jačaju mišići. One mogu pomoći smanjiti ukočenost povezanu s osteoartritisom, a time i ublažiti pucketanje koljena.
Ako postoji sumnja na osteoartritis, potrebno je razgovarati s ljekarom, a može se razmotriti i procjena fizioterapeuta.
Hipermobilnost i hiperlaksitet
Koljeno može pucketati i kada su strukture koje ga stabiliziraju previše labave. Hipermobilnost i hiperlaksitet odnose se na pretjeranu pokretljivost, odnosno labavost zgloba, koja često nastaje zbog smanjene napetosti ligamenata odgovornih za njegovu stabilizaciju.
Takva labavost može biti genetski uvjetovana i prisutna od rođenja, ali se može razviti i nakon povrede ili ponavljanog opterećenja potpornih ligamenata.
Ako je čašica previše labava, može se nepravilno pomjerati unutar udubljenja u kojem se nalazi. To može uzrokovati osjećaj pucketanja ili škljocanja.
U slučajevima izraženije nestabilnosti čašica može čak iskočiti iz svog položaja ili djelimično iskliznuti iz udubljenja, što se naziva subluksacija.
Hipermobilnost se može liječiti uz pomoć fizioterapeuta, koji može preporučiti odgovarajuće vježbe za jačanje okolnih struktura i ponovno uspostavljanje stabilnosti čašice. Može se procijeniti i potreba za odgovarajućom ortozom koja bi dodatno pomogla stabilizirati zglob.
Ako je nestabilnost značajna, u nekim slučajevima može se razmotriti i korektivni hirurški zahvat.
Kada pucketanje koljena nije samo bezazleni zvuk?
Samo pucketanje koljena, bez drugih simptoma, najčešće nije razlog za zabrinutost. Ako nema bola, otoka, osjećaja nestabilnosti ili gubitka funkcije, takvi se zvukovi uglavnom smatraju normalnim nalazom.
Međutim, bolno pucketanje ili osjećaj da je čašica izrazito nestabilna razlog su za razgovor s ljekarom. Pregledom se može utvrditi postoji li povreda ili određeno zdravstveno stanje koje zahtijeva liječenje, piše Ordinacija.hr.
Posebno je važno potražiti ljekarsku pomoć ako uz pucketanje primijetite:
- oticanje, crvenilo ili osjećaj topline oko koljena
- nemogućnost oslanjanja na nogu
- izraženu bol ili poteškoće pri savijanju odnosno ispružanju koljena
- osjećaj da se koljeno “zaključava”ili zaglavljuje tokom pokreta.
Dakle, samo pucketanje koljena ne znači nužno da je zglob oštećen. Kod velikog broja ljudi ono je dio normalnog funkcioniranja zgloba. No kada se uz zvukove pojave bol, nestabilnost, oticanje ili poteškoće s pokretanjem koljena, uzrok je potrebno provjeriti.
Izvor: tuzlanski.ba
