Nova pravila će staviti veći naglasak na kvalitet i kriterije poput ekološke održivosti, umjesto da se odlučuju za najjeftiniju ponudu.
Evropska unija planira u javnim nabavkama stati ukraj kineskim proizvođačima koji koriste obilne državne subvencije kako bi bili konkurentniji, odnosno jeftiniji. Podsticat će se da pri trošenju javnog novca kupuju više domaćih proizvoda i usluga, u okviru najnovijih nastojanja Evropske unije da se suprotstavi ekonomskoj moći Kine. U okviru daljnjih mjera politike “Kupujmo evropsko”, Evropska komisija je u srijedu objavila prijedloge za temeljitu izmjenu pravila EU o javnim nabavkama.
Državna tijela i javne ustanove, poput škola i bolnica, podsticat će se na kupovinu robe i usluga proizvedenih u Evropi, ali, za razliku od ranijih planova za promovisanje domaćih tehnologija čiste energije, neće biti obavezujućih kvota za proizvode s oznakom “Proizvedeno u Evropi”.
Zvaničnici u Briselu zabrinuti su jer mnoge javne agencije smatraju da ih postojeća pravila EU obavezuju da pri trošenju javnog novca izaberu najjeftiniju ponudu, što može dovesti do toga da ugovor dobije kompanija izvan Evrope. Glavni zvaničnik Evropske komisije zadužen za industrijsku politiku Stéphane Séjourné izjavio je novinarima da će ta uredba kupcima iz javnog sektora pružiti veću pravnu sigurnost i jasnoću u pogledu nabavke robe i usluga proizvedenih u Evropi.
Prema procjenama zvaničnika EU, javne nabavke čine 15 posto bruto domaćeg proizvoda Unije, odnosno oko 2,6 biliona eura godišnje, a u Briselu ih smatraju nedovoljno iskorištenim mehanizmom koji Washington i Peking već koriste za podršku svojim domaćim kompanijama.
Nova pravila obavezat će javne naručioce da veći naglasak stave na kvalitet i kriterije poput ekološke održivosti i lokalnih lanaca snabdijevanja, umjesto da se odlučuju isključivo za najjeftiniju ponudu. Prema predloženim pravilima, javne agencije bit će obavezne kvalitetu dodijeliti udio od najmanje 30 posto pri sastavljanju uslova za dodjelu ugovora ili obrazložiti zašto su odlučile zanemariti taj pokazatelj.
Za ugovore koji zahtijevaju veliki udio ljudskog rada kvalitet će nositi najmanje 50 posto, što znači da naručioci pri dodjeli ugovora moraju voditi računa o osiguravanju dostojanstvenih radnih mjesta, a ne samo o najnižoj cijeni.
“Evropska komisija neće biti kriva ako naručioci daju prednost kineskim autobusima nad evropskim jer nacrt uredbe pruža sve mogućnosti da se prednost da evropskim autobusima”, kazao je Séjourné, nadajući se da će ti prijedlozi podstaći veći demokratski nadzor nad trošenjem javnog novca lokalnih vlasti.
Brisel je zabrinut zbog prodora Pekinga na evropska tržišta saobraćaja i infrastrukture, posebno kada je riječ o kineskim kompanijama koje koriste državne subvencije, što ih čini jeftinijim od evropskih konkurenata. Evropska komisija je u aprilu spriječila kinesku kompaniju specijaliziranu za željeznička vozila da se pridruži konzorciju za izgradnju nove linije podzemne željeznice u Lisabonu, nakon što je istragom utvrđeno da je kompanija primala državne subvencije koje su joj osigurale nepravednu konkurentsku prednost.
Brisel je prošle godine pokrenuo istragu protiv kineske kompanije za sigurnosnu opremu Nuctech, koja evropskim aerodromima i morskim lukama isporučuje sigurnosne skenere. Zvaničnici EU sumnjaju da je kompanija imala koristi od subvencija i poreznih olakšica koje su joj dale nepravednu prednost na evropskom tržištu, iako istraga još nije rezultirala konačnim zaključcima.
Séjourné, blizak saveznik francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji se dugo zalaže za davanje prednosti evropskim proizvodima, izjavio je da bi trošenje javnog novca na robu proizvedenu u Evropi trebalo postati dio javne rasprave i pitanje odgovornosti.
Nacrt uredbe, čiji je cilj i znatno pojednostaviti pravila spajanjem tri zakona u jedan, moraju usvojiti Evropski parlament i ministri EU prije nego što stupi na snagu. Vjerovatno će biti izmijenjen tokom zakonodavnog postupka. Séjourné, također, predvodi inicijativu da se pravila o davanju prednosti proizvodima proizvedenim u Evropi primjenjuju na javne nabavke proizvoda povezanih s obnovljivim izvorima energije i električnih automobila u okviru Zakona o industrijskom ubrzanju (IAA), piše The Guardian.
Taj zakon, koji će zastupnici u Evropskom parlamentu i ministri vjerovatno također izmijeniti, predstavlja preokret za Brisel, koji je dugo bio oslonac otvorenih tržišta.
Izvor: tuzlanski.ba
