Dovoljan unos tečnosti važan je za gotovo sve funkcije organizma, a neke unaprijeđuje posebno.
Voda čini 60 posto ljudskog organizma i neophodna je za njegovo normalno funkcionisanje. Ako tokom dana ne pijemo dovoljno, povećanje unosa vode može donijeti niz promjena. Naravno, više vode ne znači nužno i bolje zdravlje bez granica. Potrebe se razlikuju od osobe do osobe, a cilj je prije svega osigurati organizmu dovoljno tečnosti. Ako smo ranije pili premalo, neke promjene možemo relativno brzo primijetiti.
Možete imati više energije i bolju koncentraciju
Umor, glavobolja i poteškoće s koncentracijom mogu se pojaviti kada organizmu nedostaje tečnosti. Čak i blaga dehidracija može otežati fokusiranje i obavljanje svakodnevnih zadataka. Kada počnemo unositi dovoljno vode, posebno ako smo ranije bili nedovoljno hidrirani, možemo primijetiti da se lakše koncentrišemo i da je osjećaj iscrpljenosti manji.
Glavobolje povezane s dehidracijom mogu se smanjiti
Nedostatak vode kod nekih ljudi može biti jedan od okidača za glavobolju. U takvim slučajevima povećanje unosa tečnosti može pomoći. Ipak, glavobolja može imati veliki broj uzroka, pa voda nije univerzalno rješenje, posebno ako su glavobolje česte, intenzivne ili dugotrajne.
Usta mogu biti manje suha, a dah svježiji
Voda je važna za stvaranje pljuvačke, koja ima važnu ulogu u održavanju usne šupljine. Kada smo dehidrirani, stvaranje pljuvačke može se smanjiti, zbog čega se javljaju suha usta. Takvo okruženje može pogodovati i razmnožavanju bakterija povezanih s neugodnim zadahom. Redovan unos vode zato može pomoći da usta budu manje suha, iako ne može zamijeniti pravilnu oralnu higijenu.
Urin može postati svjetliji, a mokrenje češće
Jedna od najuočljivijih promjena nakon povećanja unosa vode može se primijetiti prilikom odlaska u toalet. Ako smo ranije pili premalo, urin može postati svjetliji, a mokrenje nešto češće. Svijetložuta boja urina uglavnom se povezuje s odgovarajućom hidratacijom, dok tamnožuta ili jantarna može biti znak da organizmu treba više tečnosti. Ipak, boju urina mogu promijeniti i određena hrana, lijekovi, suplementi i zdravstvena stanja.
Probava može postati urednija
Povećanje unosa vode može pozitivno utjecati i na probavu, posebno kod osoba koje su ranije unosile premalo tečnosti. Nedostatak vode može doprinijeti tvrđoj stolici i zatvoru, dok odgovarajuća hidratacija pomaže normalnom radu crijeva. Voda je posebno važna uz prehranu bogatu vlaknima.
Možda ćete rjeđe posezati za grickalicama
Žeđ ponekad možemo protumačiti kao potrebu za hranom. Ako smo tokom dana nedovoljno hidrirani, čaša vode prije posezanja za grickalicama može pomoći da ustanovimo jesmo li zaista gladni ili nam je samo potrebna tečnost. Voda sama po sebi nije sredstvo za mršavljenje, ali može biti važan dio uravnotežene prehrane. Zamijenimo li njome kalorične i zaslađene napitke, možemo istovremeno smanjiti i dnevni unos kalorija.
Fizička aktivnost može biti lakša
Dobra hidratacija posebno je važna tokom fizičke aktivnosti. Znojenjem gubimo vodu, a dehidracija može dovesti do osjećaja slabosti, smanjene izdržljivosti i većeg osjećaja napora tokom treninga. Ako smo ranije vježbali nedovoljno hidrirani, dovoljan unos tečnosti prije, tokom i nakon aktivnosti može pomoći da organizam bolje podnese napor. Potrebe za vodom dodatno rastu tokom visokih temperatura i intenzivnog treninga.
Suhe usne mogu biti manje izražene
Nedostatak tečnosti može biti praćen suhim ustima i usnama. Kada organizmu osiguramo dovoljno vode, simptomi povezani s dehidracijom mogu se ublažiti. Ipak, ispijanje velikih količina vode nije čudesno rješenje za probleme s kožom. Na njen izgled utječu genetika, prehrana, njega, izloženost suncu, hormoni i brojni drugi faktori.
Srce i cirkulacija ne moraju nadoknađivati nedostatak tečnosti
Kod izraženije dehidracije može se smanjiti volumen krvi, zbog čega srce mora intenzivnije raditi kako bi održalo cirkulaciju. To kod nekih osoba može izazvati ubrzan puls, vrtoglavicu i osjećaj slabosti. Odgovarajuća hidratacija pomaže održavanju normalnih tjelesnih funkcija, ali izražene simptome dehidracije ne treba pokušavati riješiti samo povećanjem unosa vode. Zbunjenost, nesvjestica, izrazita slabost ili veoma rijetko mokrenje mogu zahtijevati medicinsku pomoć.
Koliko vode zapravo trebamo piti?
Ne postoji jedna količina vode koja odgovara svima. Potrebe zavise od tjelesne mase, prehrane, fizičke aktivnosti, temperature i vlažnosti zraka, zdravstvenog stanja, trudnoće, dojenja i korištenja određenih lijekova. Zbog toga poznato pravilo o šest do osam čaša vode dnevno treba posmatrati kao okvir, a ne kao univerzalnu preporuku. Osim vode koju pijemo, dio tečnosti dobijamo iz drugih napitaka i hrane, posebno voća i povrća. Potrebe rastu tokom velikih vrućina, intenzivne fizičke aktivnosti, povišene tjelesne temperature, povraćanja i proljeva.
Više nije uvijek i bolje
Ako smo ranije unosili premalo tečnosti, povećanje unosa vode može biti korisno. To, međutim, ne znači da trebamo piti što je moguće više. Pretjeran unos vode u kratkom vremenu također može biti opasan jer može poremetiti ravnotežu elektrolita u organizmu. Najbolje je vodu piti redovno tokom dana i prilagođavati količinu vlastitim potrebama, vremenskim uslovima i nivou fizičke aktivnosti.
Kada usvojimo nove svakodnevne navike te organizam dobije dovoljno tečnosti, promjene zaista brzo postanu primjetne.
Izvor: tuzlanski.ba
