Brzina spremanja obroka ne bi nam trebala biti važnija od sigurnosti hrane.
Mikrovalna pećnica danas je gotovo neizostavan dio svih domaćinstava. Kada smo u žurbi, nemamo vremena za kuhanje ili samo želimo brzo zagrijati već pripremljen obrok, ona je često najjednostavnija opcija.
Ipak, nije svaka namirnica jednako pogodna za ponovno zagrijavanje, posebno ako je prethodno nepravilno čuvana. Problem nije uvijek u samoj mikrovalnoj pećnici, već u tome kako je hrana pripremljena, koliko je dugo stajala i na koji način je čuvana prije nego što je ponovo zagrijemo.
Hrana koju ne bi trebali ponovo zagrijavati u mikrovalnoj
Gljive
Gljive su namirnica s kojom treba biti oprezan nakon pripreme. Ako se nakon kuhanja ne ohlade i ne čuvaju pravilno, mogu postati pogodno mjesto za razmnožavanje bakterija i drugih mikroorganizama. Ponovno zagrijavanje tada ne mora u potpunosti ukloniti rizik, posebno ako hrana nije dovoljno zagrijana. Zato je važno kuhane gljive što prije staviti u frižider i dobro ih zagrijati prije konzumacije.
Cvekla
Cvekla i repa prirodno su bogate nitratima. Zbog toga se često savjetuje oprez s njihovim ponovnim zagrijavanjem i pravilnim čuvanjem. Nitrati se pod određenim uslovima mogu pretvarati u druge spojeve, uključujući nitrite, dok se nitrozamini mogu stvarati u određenim hemijskim uslovima. Zbog toga je najvažnije ove namirnice pravilno ohladiti i čuvati, umjesto da dugo stoje na sobnoj temperaturi.
Prerađeno meso
Hrenovke, kobasice, salame, naresci i drugi proizvodi od prerađenog mesa također nisu namirnice koje bi trebalo iznova zagrijavati bez potrebe. Osim što je važno da se pravilno čuvaju u frižideru, kod njihove obrade mogu biti prisutni nitriti i nitrati koji služe za očuvanje proizvoda. Zagrijavanje, naročito na visokim temperaturama, može utjecati na stvaranje određenih spojeva. Zato je najbolje zagrijati samo količinu koju ćemo odmah pojesti.
Voće bogato glikozidima
Kod pojedinih vrsta voća koje sadrže prirodne glikozide treba biti oprezan s termičkom obradom. Toplina može utjecati na pojedine prirodne spojeve u voću, pa nije preporučljivo nasumično podgrijavati svaku vrstu voća u mikrovalnoj pećnici. Poseban oprez potreban je kod voća čiji sastav nije poznat ili koje se već počelo kvariti.
Krompir
Krompir je jedan od primjera kod kojih je pravilno čuvanje važnije od samog načina zagrijavanja. Ako kuhani krompir dugo stoji na sobnoj temperaturi, bakterije se mogu razmnožavati. Ponovno zagrijavanje ne mora ukloniti sve potencijalne rizike, zbog čega ga nakon pripreme treba što prije ohladiti i čuvati u frižideru. Ako je dugo stajao van frižidera, sigurnije ga je baciti nego pokušavati spasiti ponovnim zagrijavanjem.
Riža
Sličan problem može se pojaviti i kod kuhane riže. Ona može sadržavati spore bakterije Bacillus cereus, koje preživljavaju kuhanje. Ako se riža dugo ostavi na sobnoj temperaturi, bakterije se mogu razmnožiti i proizvesti toksine koje samo ponovno zagrijavanje ne mora uništiti. Zato kuhanu rižu treba brzo ohladiti, držati u frižideru i podgrijavati samo jednom.
Piletina
I kod kuhane piletine najvažnije je pravilno čuvanje. Ako meso dugo stoji na sobnoj temperaturi, bakterije se mogu brzo razmnožavati. Mikrovalna pećnica pritom može neujednačeno zagrijati hranu, pa pojedini dijelovi ostanu nedovoljno topli. Piletinu je zato potrebno dobro zagrijati kroz cijelu porciju, a ne samo na površini.
Brzina spremanja obroka ne bi nam trebala biti važnija od sigurnosti hrane. Kada imamo vremena, pojedine obroke možemo zagrijati i u rerni ili pećnici na umjerenoj temperaturi. Zdravlje bi ipak trebalo imati prednost nad nekoliko minuta ušteđenog vremena.
Izvor: tuzlanski.ba
