Evo šta radite pogrešno i kako to možete odmah ispraviti.
Kako se mijenjaju godišnja doba, tako i potrebe sobnih biljaka zahtijevaju prilagodbu njege. Ljeti su često bile u centru pažnje zbog obilnog zalijevanja i mnogo svjetlosti, ali s dolaskom jeseni, njihov zahtjev za pažnjom se mijenja. Većina ljudi to ne primijeti i nastavlja s uobičajenim rutinama, što može dovesti do problema kao što su venulost i truljenje biljaka.
Ljetni raspored zalijevanja može ozbiljno naštetiti biljkama
Dolaskom jeseni potrebno je promijeniti način zalijevanja sobnih biljaka. Nastavak ljetne rutine jedna je od najčešćih grešaka jer biljke tokom hladnijih mjeseci troše znatno manje vode. Dani su kraći, prirodne svjetlosti je manje, a njihov rast postepeno usporava.
Ako zemlja dugo ostane natopljena, korijen ne dobija dovoljno zraka, što može izazvati njegovo truljenje i postepeno propadanje biljke. Zbog toga se prije svakog zalijevanja preporučuje provjeriti vlažnost zemlje na dubini od nekoliko centimetara. Vlažnu zemlju ne treba dodatno zalijevati, dok suhu treba natopiti sve dok voda ne počne izlaziti kroz otvor na dnu saksije. Višak koji se nakupi u tacni potrebno je odmah prosuti.
Tokom mirovanja smanjite prihranjivanje
Većina sobnih biljaka tokom jeseni i zime ulazi u period usporenog rasta, pa im tada nije potrebna redovna prihrana kao u proljeće i ljeto. Pretjerano dodavanje hranjivih tvari u tom periodu može ih dodatno opteretiti, zbog čega je najbolje omogućiti im da se odmore do početka nove sezone rasta.
Biljke koje su ljeto provele na balkonu, terasi ili u dvorištu treba pravovremeno unijeti u zatvoreni prostor, odnosno prije nego što se noćna temperatura spusti ispod 12 stepeni Celzijusa. Prije unošenja potrebno je odstraniti uvelo lišće i suhe grančice, očistiti površinu zemlje te pažljivo pregledati biljku kako se štetočine ne bi unijele u dom.
Vlažnost zraka posebno je važna tokom grijne sezone
Eventualne štetočine najbolje je ukloniti dok su biljke još vani, koristeći odgovarajuća sredstva. Nakon unošenja pojavljuje se druga poteškoća – suh zrak u zagrijanim prostorijama. Radijatori i ostali izvori toplote smanjuju vlažnost, zbog čega rubovi listova mogu postati smeđi i suhi čak i kada u zemlji ima dovoljno vode.
U takvim slučajevima češće zalijevanje neće pomoći jer problem nije u korijenu, nego u nedostatku vlage oko listova. Budući da brojne sobne biljke potječu iz tropskih područja, odgovara im vlažniji zrak. Vlažnost se može povećati ovlaživačem ili postavljanjem saksije na tacnu s kamenčićima i manjom količinom vode. Saksija pritom ne smije dodirivati vodu, a njenim postepenim isparavanjem stvarat će se povoljniji uslovi oko biljke.
Povremeno očistite i istuširajte listove
Na listovima se s vremenom nakuplja prašina, pa ih je korisno povremeno oprati blagim mlazom mlake vode ili obrisati vlažnom krpom. Čisti listovi lakše obavljaju svoje prirodne funkcije, a biljka izgleda svježije i zdravije.
Potrebno je pratiti i promjene u količini svjetlosti. Mjesto koje je biljci odgovaralo tokom ljeta ne mora biti pogodno i u jesen. Ako je, naprimjer, drvo ispred prozora ranije stvaralo hlad, nakon opadanja njegovog lišća do biljke može dopirati znatno više direktne sunčeve svjetlosti. Tada je treba premjestiti kako ne bi došlo do oštećenja ili spaljivanja listova.
Zato jesen ne donosi samo promjenu temperature i kraće dane koji nama predstavljaju promjenu, već donose i potrebu da prilagodimo svakodnevnu njegu sobnih biljaka.
Izvor: tuzlanski.ba
