Kafa može biti dio načina života koji pozitivno djeluje na mentalno zdravlje, ali pretjerane količine mogu nam donijeti i dosta neželjenih efekata.
Kafa je neizostavan dio svakodnevice mnogih ljudi, a ispijanje omiljenog napitka često predstavlja trenutak odmora, uživanja i predaha od svakodnevnih obaveza.
Za mnoge je upravo šoljica kafe svojevrsna "terapija" koja im pomaže da se opuste, oslobode stresa i lakše nose s napetošću tokom dana.
Ipak, ako za kafom posežete nekoliko puta dnevno, vjerovatno ste se barem jednom zapitali da li pretjerujete. Koliko je kafe zapravo dovoljno i postoji li idealan broj šoljica koji može donijeti najbolje efekte bez neželjenih posljedica?
Dvije do tri šoljice kafe dnevno može pomoći u smanjenju stresa i imati pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje. Međutim, veće količine mogle bi dovesti do pojačane anksioznosti i problema sa spavanjem.
Šta je pokazalo istraživanje?
Studija objavljena u časopisu Journal of Affective Disorders pokazala je da je konzumiranje dvije do tri šoljice kafe dnevno povezano s manjim rizikom od poremećaja raspoloženja i stanja povezanih sa stresom, poput depresije i anksioznosti, piše Very Well Health .
Konzumiranje manje od dvije do tri šoljice dnevno nije pokazalo značajne koristi za mentalno zdravlje, dok bi više od tri šoljice moglo dovesti do pojačane anksioznosti i lošijeg sna, čime se poništavaju potencijalni pozitivni efekti.
Istraživači su utvrdili odnos u obliku slova J između konzumiranja kafe i mentalnog zdravlja, naglašavajući da je umjerenost ključna.
"Ova studija potvrđuje da je umjeren unos 'idealna mjera', što je u skladu s trenutnim općim preporukama o unosu kofeina", kazala je Morgan L. Walker , registrovana dijetetičarka na Lebanon Valley Collegeu.
"Kada počnete prelaziti tu količinu, tada obično primjećujemo više negativnih nuspojava – poput lošeg sna, nervoze ili pojačane anksioznosti, posebno kod osoba koje su osjetljivije na kofein", dodala je.
Studija je također pokazala da genetske razlike u načinu na koji ljudi metaboliziraju kofein nisu promijenile ukupne rezultate. Uočene su i određene razlike između spolova, pri čemu je zaštitni efekat bio nešto izraženiji kod muškaraca.
Rezultati su bili slični kod različitih vrsta kafe, uključujući i kafu bez kofeina. Walker smatra da to ukazuje na mogućnost da pozitivni efekti nisu povezani isključivo s kofeinom, nego i s drugim sastojcima kafe, poput antioksidansa i drugih bioaktivnih spojeva.
Zašto još ne biste trebali mijenjati svoje navike?
Prema riječima Luciane Soares , profesorice i direktorice master studija kliničke nutricionistike i dijetetike na Johnson & Wales Universityju, ovo istraživanje ima nekoliko ograničenja.
Riječ je o opservacijskoj studiji koja ne može dokazati uzročno-posljedičnu vezu. Drugim riječima, iako pokazuje da je određena količina kafe povezana s boljim pokazateljima mentalnog zdravlja, ne objašnjava zašto je to tako.
"Konzumiranje kafe također može odražavati određeni način života jer ono obično podrazumijeva strukturu, rutinu i društvenu interakciju", kazala je Soares.
Učesnici istraživanja sami su prijavljivali koliko kafe konzumiraju, zbog čega su mogli precijeniti ili potcijeniti stvarnu količinu. Zbog toga podaci možda nisu potpuno precizni.
Studija također ne donosi detalje o načinu pripreme kafe, uključujući metode kuhanja niti dodatke poput mlijeka, vrhnja, šećera ili drugih aroma.
Nisu navedeni ni detalji o tome u koje doba dana su ispitanici pili kafu, što je, prema riječima Soares, važno jer kofein može utjecati na kvalitet sna.
"Važno je rezultate ove studije posmatrati u širem kontekstu", naglasila je Walker.
"Studija također ne uzima u potpunosti u obzir druge važne faktore poput ukupnog kvaliteta ishrane, sna, načina upravljanja stresom ili fizičke aktivnosti, a svi oni imaju mnogo veću ulogu.", dodala je.
Šta ovo znači za prosječnog ljubitelja kafe?
Walker kaže da rezultati potvrđuju ono što često govori svojim klijentima – kafa može biti dio zdravih svakodnevnih navika i može imati zdravstvene koristi kada se konzumira umjereno, ali veća količina ne znači nužno i veće koristi.
Uprkos rezultatima studije, individualna tolerancija na kofein i dalje je veoma važna.
"Neki ljudi se osjećaju odlično nakon dvije šoljice, dok drugi mogu primijetiti nuspojave nakon te količine ili čak manje", kazala je Walker.
Soares navodi da kafa može biti dio načina života koji pozitivno djeluje na mentalno zdravlje. Može pružiti stimulaciju koja poboljšava budnost i motivaciju, biti dio društvenog ili svakodnevnog rituala koji doprinosi osjećaju strukture i rutine te sadržavati protuupalne spojeve koji mogu doprinijeti zdravlju mozga.
Ipak, od kafe ne treba očekivati da riješi probleme s mentalnim zdravljem.
"Važno je razumjeti da se konzumiranje kafe ne treba koristiti kao način liječenja depresije ili anksioznosti", kazala je Soares.
Ključ je u umjerenosti i individualnoj toleranciji, jer veće količine mogu nam donijeti i dosta neželjenih efekata.
Izvor: tuzlanski.ba
