Hoće li nakon ljetnih vrućina stići oštra i snježna zima? Pažnju ponovo privlači takozvani stogodišnji kalendar, koji za Njemačku najavljuje obilniji snijeg već početkom decembra. Međutim, ovaj historijski zapis nije naučno utemeljena vremenska prognoza i ne može pouzdano najaviti kakva nas zima očekuje.
Prema analizi koju prenosi Nova.rs, savremeni sezonski modeli upućuju na drugačiji mogući scenario za Evropu: blažu zimu, uz više padavina u pojedinim područjima, ali ne nužno i više snijega.
Stari kalendar najavljuje snijeg već 1. decembra
Stogodišnji kalendar razvio je opat Mauritius Knauer u 17. vijeku, u manastiru Langhajm u Njemačkoj. Njegova namjena bila je da pomogne u planiranju poljoprivrednih poslova, a predviđanja su se oslanjala na tadašnje astrološke predstave.
Kako prenosi Večernji list, pozivajući se na Euronews, u verziji kalendara za ovu godinu prvi mraz najavljuje se za 16. novembar, a obilniji snijeg u Njemačkoj od 1. decembra.
Ipak, takve datume treba posmatrati kao zanimljivost, a ne kao pouzdanu najavu vremena. Ovaj kalendar nije osnova savremene meteorologije, a njegova predviđanja za Njemačku ne mogu se primjenjivati na Bosnu i Hercegovinu.
Šta pokazuju sezonski modeli?
U analizi meteorologa Andreja Flisa, koju prenosi Nova.rs, navodi se mogućnost razvoja snažnog El Ninja i njegovog utjecaja na zimu 2026/2027.
El Ninjo je klimatski fenomen povezan sa zagrijavanjem površinskih voda tropskog Pacifika. Može utjecati na vremenske obrasce širom svijeta, ali sam po sebi ne određuje kakvo će vrijeme biti u pojedinom evropskom gradu ili državi.
Prema scenariju opisanom u toj analizi, dotok relativno toplog i vlažnog zraka s Atlantika mogao bi velikom dijelu Evrope donijeti temperature iznad prosjeka tokom decembra, januara i februara.
Više padavina ne znači i više snijega
U takvim uslovima obilnije padavine u nižim predjelima češće bi padale kao kiša. Veće šanse za snježni pokrivač imali bi najviši planinski predjeli te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Za skijališta na nižim nadmorskim visinama, uključujući pojedina na Balkanu, toplija zima mogla bi značiti manje prirodnog snijega.
Ipak, sezonske prognoze govore o mogućim odstupanjima od prosjeka, a ne o vremenu svakog pojedinačnog dana. Čak i zima koja je u prosjeku toplija može donijeti kraće periode jakog zahlađenja i snježne padavine.
Za pouzdaniju procjenu uslova u BiH potrebno je pratiti ažurirane prognoze nadležnih meteoroloških službi. Na osnovu starog kalendara i općih evropskih scenarija ne može se zaključiti da nas čeka ekstremno hladna zima.
Izvor: crna-hronika.info
