Predstavnici ove liste istakli su da se javnosti obraćaju kao politički akter koji je spreman preuzeti punu odgovornost za upravljanje državom.
Studentska lista “Studenti pobjeđuju” zatražila je u srijedu od Vlade Srbije u tehničkom mandatu i nadležnih državnih institucija hitne i transparentne odgovore o stanju elektroenergetskog sistema, novom poskupljenju goriva koje građanima prijeti od 8. novembra, detaljima ugovora o preuzimanju Naftne industrije Srbije (NIS), kao i odgovornosti Narodne banke Srbije (NBS) za propast Alta banke i iznošenje gotovo 400 miliona eura iz njenih trezora.
Na konferenciji za medije održanoj u beogradskom prostoru “Miljenko Dereta”, predstavnici ove liste istakli su da se javnosti obraćaju kao politički akter koji je spreman preuzeti punu odgovornost za upravljanje državom. Ukazali su na to da odlazeća vlast pokušava prikriti dugogodišnje propuste i finansijske probleme u javnim preduzećima i bankama.
Prijeti poskupljenje benzina i dizela
Profesor Dejan Radojević upozorio je da 8. novembra ističe privremena odluka Vlade o smanjenju akciza na naftne derivate za 25 posto.
“Ukoliko se ta mjera ukine i cjelokupan iznos prelije na maloprodajne cijene, građani i privreda mogu očekivati poskupljenje benzina za više od 21 dinar, a dizela za više od 22 dinara po litru. Neposredan način da se spriječi ovaj udar jeste donošenje nove odluke tehničke vlade, a zatim i hitno usvajanje izmjena Zakona o akcizama u Narodnoj skupštini, uz uključivanje Privredne komore, prijevoznika i poljoprivrednika”, izjavio je Radojević.
Govoreći o snabdijevanju prirodnim gasom, podsjetio je da je trogodišnji sporazum s Ruskom Federacijom istekao krajem maja 2025. godine te da se zemlja trenutno oslanja na kratkoročna tromjesečna produženja, od kojih posljednji aneks važi do 31. decembra ove godine.
Prema njegovim riječima, takav model ne garantuje predvidivost, zbog čega Srbija mora paralelno osigurati stabilan dugoročni aranžman i ubrzano razvijati alternativne pravce snabdijevanja: Južni koridor preko Azerbejdžana i Bugarske, LNG terminal u grčkom Aleksandropolisu, mađarski sistem, nalazište “Neptun Deep” u Rumuniji te nove interkonekcije sa Sjevernom Makedonijom.
Zahtjevi članovima Odbora direktora NIS-a
Kada je riječ o poslovanju NIS-a, Radojević je podsjetio da je američki Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) 30. oktobra produžio licence za NIS, mađarski MOL i JANAF do 11. decembra 2026. godine, naglašavajući da to daje određeni prostor, ali ne predstavlja ukidanje sankcija te da sudbina kompanije zavisi od promjene vlasništva.
Podsjećajući na sporazum Vlade Srbije i MOL-a iz juna 2026. godine, kojim je predviđeno povećanje državnog udjela za dodatnih pet posto, postavio je javna pitanja srpskim članovima Odbora direktora NIS-a, Dragutinu Matanoviću, Ireni Vujović, Milanu Đuriću i Dejanu Radenkoviću:
“Da li su upoznati sa svim bitnim elementima transakcije MOL–Gazprom Neft? Da li imaju uvid u kupoprodajni ugovor ili njegovu radnu verziju? Da li su upoznati s uslovima koje OFAC postavlja za završetak transakcije? Kakve garancije postoje za nastavak rada Rafinerije Pančevo? Kakva je budućnost istraživanja i proizvodnje nafte i gasa u Srbiji? Koja prava Srbija zadržava u budućem upravljanju kompanijom?”
Afera Alta banka: Iz trezora izneseno 400 miliona eura, sporni plasmani Poštanske štedionice
Predstavnik liste Emir Žildžović analizirao je odluku NBS-a od 31. oktobra o oduzimanju dozvole za rad Alta banci, ocijenivši da su problemi kulminacija višegodišnjeg neodgovornog rada pod okriljem regulatora.
“Riječ je o nezakonitom podizanju gotovo 400 miliona eura iz trezora, deset puta bržem rastu aktive od tržišnog prosjeka i više od 90 miliona eura plasiranih povezanim licima. Pitamo guvernera i rukovodioce NBS-a: kako je moguće da banka koja je u trezorima imala deset puta više gotovine u odnosu na svoju veličinu nije bila predmet rigorozne neposredne terenske kontrole? Kako je uopće 2019. godine dozvoljeno jednoj mjenjačkoj grupaciji da preuzme Jubmes banku?”, upitao je Žildžović.
Pozvao je tužilaštvo da osigura namirenje stečajne mase i iz lične imovine vlasnika ukoliko se utvrdi njihova krivična odgovornost, a Agenciju za osiguranje depozita da imenuje nezavisnog profesionalnog upravnika.
Žildžović je izrazio duboku zabrinutost i zbog zahtjeva Poštanske štedionice od 2. novembra za interventnu pomoć u upravljanju likvidnošću.
“Poštanska štedionica ima više od tri milijarde eura plasiranih kredita, među kojima je i zajam državi od čak 350 miliona eura za izgradnju Nacionalnog fudbalskog stadiona. Tražimo hitnu i profesionalnu reviziju tog kreditnog portfelja jer loše upravljanje bankama čija aktiva prelazi sedam milijardi eura ugrožava cijeli finansijski sistem te povećava premiju rizika i kamate za sve građane”, poručio je.
Zastoj blokova u EPS-u: Remont TENT-a B2 kasni dvije godine, novac trošen na stadion
Stevan Cvetićanin upozorio je na alarmantno stanje u Elektroprivredi Srbije (EPS), navodeći da je elektroenergetski sistem dočekao početak sezone grijanja s isključenim ključnim kapacitetima.
“Termoelektrana Kostolac, blok A2, uopće nije u funkciji, dok se kapitalni remont bloka B2 u TENT-u odgađa već pune dvije godine i on radi smanjenom snagom. Zbog niskog vodostaja i hidroelektrane rade ograničeno. Umjesto da se novac ulaže u rekonstrukciju i modernizaciju elektrana, prioritet se daje megalomanskim projektima poput Nacionalnog stadiona, dok se nedostatak električne energije pokriva interventnim uvozom po visokim tržišnim cijenama”, istakao je Cvetićanin, upitavši da li su sredstva iz rebalansa budžeta dovoljna da se izbjegnu restrikcije.
Pozvao je resornu ministricu Dubravku Đedović Handanović i rukovodstvo EPS-a da odmah polože račune građanima i prekinu praksu stranačkog kadroviranja kojom su stručni kadrovi potisnuti u drugi plan.
Kao ilustraciju ranjivosti sistema naveo je i nedavni incident u bolnici u Pančevu, koja je više od 40 minuta bila bez električne energije, ocijenivši da je samo zahvaljujući požrtvovanosti medicinskog osoblja izbjegnuta tragedija.
“Svaki domaćin zna da se drva ne sijeku u januaru niti se dimnjak popravlja usred zime. Posebno apelujemo na zaštitu i podršku radnicima na kopovima i u elektranama TENT-a i EPS-a, koji na svojim plećima održavaju sistem. Građani Srbije moraju znati istinu o tome da li je snabdijevanje sigurno”, poručio je Cvetićanin.
Izvor: tuzlanski.ba
