Voda u jezerima ljeti je osjetno toplija od mora, zbog toga sezona kupanja ovdje počinje ranije i završava kasnije nego na obali.
Baćinska jezera kod Ploča slatkovodni su fenomen okružen kršom, a njihove skrivene uvale možete istražiti kajakom, daskom ili neretvanskom lađom.
Ako ste ikad vozili od Makarske prema Dubrovniku, prošli ste pored njih.
Vjerovatno ste na trenutak skrenuli pogled ulijevo, ugledali plavu površinu usred zelenila i nastavili dalje prema moru. A tu, nekoliko kilometara od Ploča, nalazi se nešto što drugi hrvatski gradovi nemaju: sedam jezera unutar granica samo jednog grada, piše Putni kofer.
Zovu se Baćinska jezera i imaju imena koja zvuče kao da su preuzeta iz neke stare knjige: Oćuša, Crniševo, Podgora, Sladinac, Šipak, Plitko jezero i Vrbnik. Šest ih je međusobno povezano uskim prolazima, pa iz jednog možete kajakom ili lađom preći u drugo, dok je Vrbnik, ujedno i najmanje jezero, potpuno odvojeno od ostalih. Ukupno zauzimaju površinu od oko 138 hektara.
Baćinska jezera su ljeti toplija od mora pa se u njima možete kupati i izvan glavne sezone
Baćinska jezera su kriptodepresija, što znači da im je površina tek malo iznad nivoa mora, dok se dno nalazi duboko ispod njega. Iako su nadomak mora i okružena propusnim krečnjakom, jezera su slatkovodna.
Neki izvori ipak su direktno povezani s morem, pa se u dubljim slojevima pojavljuje i slana voda. Na području Klokun, kod Plitkog jezera, nalazi se izvor koji pitkom vodom snabdijeva grad Ploče i okolinu.
Voda u jezerima ljeti je osjetno toplija od mora, a turistički izvori navode razliku od otprilike tri stepena. Zbog toga sezona kupanja ovdje počinje ranije i završava kasnije nego na obali. Najpoznatija kupališta nalaze se kod izvora Mindel, dok se do skrivenih uvala i malih plaža može doći kajakom, na dasci ili tradicionalnom neretvanskom lađom.
Legenda ih povezuje s kraljicom Teutom, a arheološki nalazi otkrivaju njihovu bogatu prošlost
Legenda kaže da je ilirska kraljica Teuta obožavala ovaj kraj, pa se jezera i danas nazivaju Teutinim biserima. Međutim, i historičari imaju svoje dokaze i objašnjenja. Naime, kod jezera Sladinac pronađeni su ostaci rimskog naselja Praetoria, ostaci ranokršćanske bazilike iz 6. stoljeća i nekropola stećaka.
Oko jezera je uređena staza za šetnju i vožnju biciklom duga oko 15 kilometara, s klupama, izvorima i informativnim pločama. Javna ustanova za zaštićene dijelove prirode Dubrovačko-neretvanskog kantona postavila je 2020. godine 19 edukativnih ploča o vretencima, vodozemcima, gmizavcima i pticama.
U blizini izvora Oćuša nalazi se posmatračnica za ptice, a na jezerima su i tri mala ostrva, od kojih jedno nosi ime Ostrvo ljubavi. Cijelo područje dio je ekološke mreže Natura 2000, unutar dva područja Delte Neretve, kao stanište strogo zaštićenih i endemskih vrsta.
Zašto se isplati stati na putu prema Dubrovniku
Posjeta Baćinskim jezerima zaista je iskustvo koje ćete pamtiti cijeli život. Šetnja stazama koje vijugaju tik uz jezera otkrit će vam prizore prekrivene lokvanjima, odraz oblaka koji se preslikava na mirnoj vodi i cvrkut rijetkih ptica koji stvara gotovo meditativnu atmosferu.
Ovdje se možete i kupati u kristalno čistoj vodi koja pruža osvježenje tokom velikih vrućina, a poseban doživljaj nastaje kada sunce zađe i cijeli krajolik uroni u zlatne i ružičaste tonove. Tada jezera poprimaju gotovo bajkovit izgled. Savršen je to trenutak za fotografisanje, ali i za jednostavno uživanje u tišini prirode.
U jeku sezone gotovo je nemoguće pronaći parking mjesto na vidikovcu uz magistralu. Međutim, ispod, na samim jezerima, uglavnom nema gužve. Većina putnika fotografiše prizor i nastavlja dalje, dok se oni koji siđu do vode, sjednu u lađu ili naprave krug biciklom potpuno oduševe i vjerovatno, poput nas, zapitaju: “Kako ovo mjesto nije mnogo poznatije?”
Izvor: tuzlanski.ba
