Promjena vremena, manje sunca i više boravka u zatvorenim prostorima mogu pogodovati pojavi brojnih zdravstvenih tegoba.
Dolaskom jeseni mijenjaju se vremenski uslovi i naše navike, što može utjecati i na zdravlje. Neke se tegobe upravo u ovom periodu pojavljuju češće nego inače.
Gripa
Sezona gripe najčešće počinje u jesen, a broj oboljelih raste tokom zimskih mjeseci. Gripa je vrlo zarazna virusna bolest koja može izazvati visoku temperaturu, bolove u mišićima, kašalj i izražen umor. Vakcinacija protiv gripe jedan je od najboljih načina zaštite, posebno za osobe koje imaju veći rizik od komplikacija. Važno je i redovno prati ruke te izbjegavati bliski kontakt s oboljelima.
Prehlada
Pad temperature i češći boravak u zatvorenim prostorima pogoduju širenju virusa koji uzrokuju prehladu. Najčešći simptomi su curenje ili začepljen nos, kihanje, grlobolja i kašalj. Rizik se može smanjiti redovnim pranjem ruku i izbjegavanjem bliskog kontakta s osobama koje imaju simptome. U gužvama dodatnu zaštitu može pružiti i nošenje maske.
Alergije
Jesenske alergije često izazivaju pelud ambrozije i spore plijesni. Mogu se pojaviti kihanje, začepljen nos, curenje nosa i svrbež očiju. Kako bi se smanjila izloženost alergenima, preporučuje se držati prozore zatvorenima u periodima visoke koncentracije peludi te koristiti pročišćivače zraka. Lijekove protiv alergije treba uzimati prema preporuci ljekara ili farmaceuta.
Sezonski afektivni poremećaj
Kod nekih ljudi dolaskom jeseni i kraćih dana mogu se pojaviti promjene raspoloženja, potištenost i manjak energije. Riječ je o sezonskom afektivnom poremećaju, koji se najčešće javlja tokom jeseni i zime. Boravak na prirodnom svjetlu i redovna fizička aktivnost mogu pomoći u ublažavanju simptoma. Ako promjene raspoloženja postanu izražene ili dugotrajne, potrebno je potražiti stručnu pomoć.
Pogoršanje astme
Jesenski alergeni mogu pogoršati simptome astme kod osoba koje boluju od te bolesti. Pelud, plijesan i respiratorne infekcije mogu izazvati kašalj, otežano disanje, pritisak u prsima ili piskanje pri disanju. Važno je redovno uzimati propisanu terapiju i pokušati izbjegavati poznate okidače. Osobe s astmom trebale bi sa svojim ljekarom imati dogovoren plan postupanja u slučaju pogoršanja simptoma.
Bolest šaka, stopala i usta
Ova virusna bolest najčešće pogađa djecu, ali od nje mogu oboljeti i odrasli. Karakteristični su temperatura, grlobolja te osip i mjehurići na šakama, stopalima i u ustima. Bolest se lako širi bliskim kontaktom, posebno među djecom. Redovno pranje ruku i izbjegavanje kontakta s oboljelima mogu smanjiti rizik od zaraze.
Respiratorne infekcije
S hladnijim vremenom mogu postati učestalije respiratorne infekcije poput bronhitisa i upale pluća. One mogu uzrokovati kašalj, temperaturu, slabost i probleme s disanjem, a neke mogu zahtijevati liječenje. Važno je održavati dobru higijenu disajnih puteva, izbjegavati pušenje i zaštititi se od hladnoće. Dobra ventilacija zatvorenih prostora također može smanjiti širenje respiratornih infekcija.
Gastroenteritis
Virusne infekcije želuca i crijeva mogu se lakše širiti tokom jeseni, kada se ljudi više okupljaju u zatvorenim prostorima. Najčešći simptomi su mučnina, povraćanje, bolovi u stomaku i proljev. Posebno je važno dobro prati ruke te voditi računa o higijeni prilikom pripreme i posluživanja hrane. Ako dođe do povraćanja ili proljeva, najvažnije je nadoknađivati izgubljenu tekućinu kako bi se spriječila dehidracija, prenosi 24sata.hr.
Sinusitis
Jesenske alergije mogu doprinijeti razvoju upale sinusa, koja često uzrokuje začepljen nos, pritisak ili bol u području lica i glavobolju. Za ublažavanje tegoba može pomoći dovoljan unos tekućine i fiziološka otopina za ispiranje nosa. Kod osoba kojima alergije izazivaju probleme mogu se koristiti i lijekovi protiv alergije, prema preporuci zdravstvenog stručnjaka. Ako simptomi dugo traju ili se pogoršavaju, potrebno je javiti se ljekaru.
Izvor: tuzlanski.ba
