Rezultati istraživanja pokazuju da su određene djelatnosti pod ogromnim pritiskom, a razlozi za to su stres, “sagorijevanje”, niske plaće i nedostatak podrške.
Odluka da se napusti posao rijetko dolazi preko noći. Najčešće joj prethodi period nezadovoljstva, umora ili osjećaja da trenutni posao više nije za nas.
Nekome smetaju loši uslovi rada ili odnos s poslodavcem, dok drugi ne vide mogućnost za napredovanje, nisu zadovoljni platom ili su jednostavno izgubili motivaciju za posao koji rade. Ponekad je riječ samo o prolaznom stresu zbog većeg obima posla, ali ako umor i nezadovoljstvo traju dugo, mnogi počinju razmišljati o promjeni.
Čini se da je takvih zaposlenih posebno mnogo u određenim zanimanjima jer sve veći broj zaposlenih u pojedinim profesijama priznaje da su na ivici i da traže izlaz.
Mnogi kada razmišljaju o promjeni posla prije svega pretraže na internetu “kako promijeniti karijeru” ili “želim da dam otkaz” , te je upravo takve pretrage analizirala kompanija Profit Engine kako bi otkrila u kojim profesijama vlada najveće nezadovoljstvo.
Rezultati istraživanja pokazuju da su određene djelatnosti pod ogromnim pritiskom, a razlozi za to su stres, “sagorijevanje”, niske plaće i nedostatak podrške.
Njegovatelji u zdravstvu
Na prvom mjestu nalaze se njegovatelji i pomoćno osoblje u zdravstvu, od medicinskih asistenata do osoblja zaduženog za higijenu. Iako obavljaju izuzetno važan i težak posao, često su slabo plaćeni i nedovoljno cijenjeni.
Njegovatelji i pomoćno osoblje u zdravstvu navodno najčešće žele promjenu posla.
Prema navodima Profit Enginea, ovi radnici pružaju fizički i emocionalno zahtjevnu podršku ranjivim grupama, uz minimalnu institucionalnu pomoć, izloženi bolestima i stalnom emocionalnom iscrpljivanju.
Učitelji
Emocionalni stres je glavni razlog zbog kojeg učitelji razmišljaju o napuštanju ove profesije. Osim nastave, oni se svakodnevno bave planiranjem časova, ocjenjivanjem, komunikacijom s roditeljima i administrativnim obavezama. Uz to, često su potplaćeni i rade znatno duže od standardnog radnog vremena.
Medicinske sestre
Godine rada u kriznim uslovima, posebno tokom pandemije, ostavile su ozbiljne posljedice. Nedostatak osoblja, rad u smjenama i narušen balans između privatnog i poslovnog života doveli su do toga da sve više medicinskih sestara traži izlaz iz profesije.
Ljekari
Iako imaju visoke plaće, ni ljekari nisu imuni na nezadovoljstvo. Pored stresa i odgovornosti, sve više vremena troše na borbu s birokratijom, što dodatno doprinosi osjećaju iscrpljenosti i frustracije.
Advokati
Na listi su i advokati, posebno u korporativnom pravu. Dug radni dan, takmičarsko okruženje i konstantan pritisak dovode do ozbiljnog “burnouta”. Istraživanje pokazuje da ni visoke zarade ne mogu da nadoknade cijenu koju plaćaju zdravljem i privatnim životom.
Iako se razlozi razlikuju od profesije do profesije, a neki možda mogu biti neočekivani, jasno je da se osjećaj nezadovoljstva javlja i na visoko plaćenim radnim mjestima, podjednako kao i na onima gdje je plata niža.
Izvor: tuzlanski.ba
