Rezultati pokazuju da bi čak 68 posto ispitanika moglo biti pogođeno anksioznošću, stresom ili depresijom, makar u blažem obliku.
Problemi mentalnog zdravlja posljednjih godina sve su izraženiji širom svijeta, a sve više ljudi podršku traži na mjestima koja donedavno nisu bila dio svakodnevnice. Među njima dominira umjetna inteligencija koja je postala korištena u tolikoj mjeri da ljudi od svakodnevnih savjeta do ozbiljnih odluka, najviše konsultacija imaju sa AI robotima.
Novo međunarodno istraživanje pokazalo je da više od 60 posto ljudi koristi AI alate poput chatbotova za pitanja povezana najviše sa mentalnim zdravljem. Međutim, gotovo polovina korisnika istovremeno priznaje da nije zadovoljna savjetima i odgovorima koje dobija.
Istraživanje su proveli osiguravajuća kuća AXA i istraživačka kompanija IPSOS, a obuhvaćeno je 19.000 odraslih osoba iz 18 zemalja. Rezultati pokazuju da bi čak 68 posto ispitanika moglo biti pogođeno anksioznošću, stresom ili depresijom, makar u blažem obliku. Posebno se izdvajaju mladi. Među osobama u dobi od 18 do 24 godine taj udio dostiže čak 85 posto.
Gotovo polovina ispitanika izjavila je da se osjeća emocionalno iscrpljeno ili da se teško nosi sa svakodnevnim izazovima, dok su tuga i potištenost među najčešće prijavljenim osjećajima.
Mladi najčešće prijavljuju poteškoće
U poređenju s ostalim starosnim grupama, mladi između 18 i 24 godine prijavili su najveće poteškoće s mentalnim zdravljem. Istraživanje pokazuje da je kod njih učestalost ozbiljnijih oblika anksioznosti, stresa i depresije gotovo dvostruko veća od globalnog prosjeka. Istovremeno, upravo mladi najčešće koriste digitalne alate i nove tehnologije kada traže informacije ili podršku u vezi s mentalnim zdravljem.
Jedan od faktora koji se povezuje s lošijim mentalnim zdravljem jeste vrijeme provedeno pred ekranima. Učesnici istraživanja u prosjeku su prijavili više od pet sati dnevno korištenja ekrana izvan vremena provedenog na poslu ili u školi. Mnogi smatraju da takve navike negativno utječu na kvalitet sna, koncentraciju i nivo fizičke aktivnosti. Dio ispitanika naveo je i da pretjerano korištenje tehnologije povećava osjećaj usamljenosti i društvene izolacije.
Zašto se ljudi okreću umjetnoj inteligenciji?
Među glavnim razlozima zbog kojih ljudi traže alternativne oblike podrške navode se cijena psihološke pomoći, nedostatak vremena i otežan pristup stručnjacima. Veliki broj osoba koje imaju poteškoće s mentalnim zdravljem tokom prethodne godine nije zatražio stručnu pomoć. Dok jedni smatraju da im ona nije potrebna, drugi se suočavaju s finansijskim ili organizacijskim preprekama.
U takvim okolnostima mnogi se okreću razgovorima s porodicom i prijateljima, fizičkoj aktivnosti, ali sve češće i umjetnoj inteligenciji. Čak 63 posto ispitanika izjavilo je da koristi AI alate za pitanja povezana s mentalnim zdravljem. Dio ispitanika navodi čak i da umjetnoj inteligenciji vjeruje više nego stručnjacima za mentalno zdravlje. Ipak, značajan broj korisnika priznaje da nije u potpunosti zadovoljan odgovorima koje dobija.
Stručnjaci upozoravaju da je važno napraviti razliku između općih AI platformi i specijaliziranih alata namijenjenih mentalnom zdravlju. Univerzalni chatbotovi mogu pružiti informacije i određeni oblik podrške kroz razgovor, ali ne predstavljaju zamjenu za ljekara, psihologa ili psihijatra. Bez odgovarajućeg stručnog konteksta daju informacije koje u pojedinim slučajevima mogu dodatno povećati zabrinutost i anksioznost, piše Zdravlje i Ja.
AI može pomoći, ali nije zamjena za stručnjaka
Uprkos ograničenjima, stručnjaci smatraju da umjetnu inteligenciju ne treba posmatrati isključivo negativno. Jedna od njenih najvećih prednosti je dostupnost jer korisnicima može biti na raspolaganju 24 sata dnevno i pružiti osnovne informacije ili podršku kada nemaju kome drugom da se obrate. Ipak, naglašavaju da AI ne bi trebao postati zamjena za profesionalnu pomoć, naročito kada postoje ozbiljniji znakovi psihičkih poteškoća.
Kako umjetna inteligencija postaje sve prisutnija u svakodnevnom životu, jedno od važnih pitanja bit će može li ona postati koristan dodatak brizi o mentalnom zdravlju ili će njena uloga ostati ograničena prvenstveno na pružanje osnovnih informacija i podrške.
Izvor: tuzlanski.ba
