Istraživači koji su pratili moždanu aktivnost djece koja koriste AI zabilježili su zabrinjavajuću sliku ometanja svakodnevnih funkcija.
Umjetna inteligencija u školama se koristi sada već svakodnevno za učenje i pripremu nastave, ali izaziva i velike rasprave o njenom utjecaju na razvoj djece.
Ujedinjeni školski distrikt Los Angelesa nedavno je najavio da će tokom školske 2026/2027. godine učenicima zabraniti korištenje generativne umjetne inteligencije na školskim uređajima. Time se pridružio sistemu javnih škola u New Yorku, koji je također ograničio pristup djece tehnologiji kojom još niko ne zna potpuno sigurno upravljati.
Dva najveća školska sistema u Sjedinjenim Američkim Državama donijela su ovu odluku u ključnom trenutku razvoja tehnologije. Prošle sedmice bivši inženjer kompanija OpenAI i Anthropic upozorio je da vodeći stručnjaci koji razvijaju umjetnu inteligenciju iskreno vjeruju da bi ona do kraja decenije mogla uništiti čovječanstvo.
Od javnog predstavljanja ChatGPT-a, prve široko prihvaćene platforme generativne umjetne inteligencije, prošle su manje od četiri godine. S obzirom na to da su javno dostupne platforme generativne umjetne inteligencije još relativno nove, broj istraživanja o njihovom utjecaju na kognitivni razvoj djece prilično je mali. Ipak, dostupni podaci pružaju zabrinjavajuću sliku ometanja procesa učenja.
Ako se ne uspostave pažljivo osmišljena pravila i ograničenja, djeca ove platforme često koriste kao prečicu do odgovora, zaobilazeći složene i zahtjevne misaone procese koji su ključni za učenje. Istraživači koji su pratili moždanu aktivnost male djece tokom korištenja ChatGPT-a zabilježili su slabiju aktivnost u područjima povezanim s pažnjom i obradom informacija nego kod odraslih koji su obavljali isti zadatak.
Srednjoškolci kojima je bilo dozvoljeno korištenje ChatGPT-a kao pomoći pri učenju veoma uspješno su rješavali zadatke za vježbu, ali su na testovima, nakon što im je alat oduzet, ostvarivali slabije rezultate od vršnjaka koji nisu koristili umjetnu inteligenciju.
Istraživači smatraju da je oprez opravdan
“Vjerujem da je, s obzirom na dokaze kojima trenutno raspolažemo, ovaj moratorij ispravna odluka”, kazala je Anne Maheux, docentica psihologije na Univerzitetu Sjeverne Karoline u Chapel Hillu, koja proučava mlade i umjetnu inteligenciju.
“Ovi alati još se razvijaju, a njihove tehnološke mogućnosti mijenjaju se pred našim očima. Njihovi kreatori reagiraju na trenutne finansijske poticaje na načine koji možda nisu uvijek usklađeni s poticanjem pozitivnog razvoja mladih”, dodaje.
Rezultati odraslih u obavljanju određenog zadatka obično postaju slabiji što taj posao više prepuštaju tehnologiji. Ova pojava poznata je kao gubitak vještina i predstavlja kompromis koji je pratio gotovo svaki novi tehnološki razvoj. Prema Platonu, Sokrat se svojevremeno žalio da će sklonost učenika prema knjigama, umjesto pamćenju tekstova, “usaditi zaborav u njihove duše”.
Međutim, generativna umjetna inteligencija znatno je proširila raspon zadataka koje ljudi mogu uspješno prepustiti tehnologiji. To predstavlja veliku korist profesionalcima koji traže virtuelnu pomoć pri obavljanju poslova koje već znaju raditi. Za učenike koji određenu vještinu još nisu savladali, takva pomoć može predstavljati prepreku učenju.
“Kada mladi sistematski koriste umjetnu inteligenciju za izradu školskih zadataka ili obavljanje drugih misaonih aktivnosti, oni ne prepuštaju tehnologiji vještine koje već posjeduju. Oni koriste prečicu i preskaču sam proces razvijanja tih vještina”, napisala je Rebecca Winthrop, viša saradnica i direktorica Centra za univerzalno obrazovanje pri Institutu Brookings. Osmislila je izraz “kognitivno zaostajanje” kako bi opisala ovaj učinak na djecu.
Ograničena dostupna istraživanja pružaju određene naznake da djeca i odrasli na različite načine obrađuju interakciju s umjetnom inteligencijom. Tim s izraelskog tehnološkog instituta Technion proveo je eksperiment u kojem je učestvovalo 15 djece uzrasta od šest i sedam godina te 16 odraslih osoba. Učesnici su prvo uradili kratki test kako bi se procijenile njihove početne kreativne sposobnosti. Nakon toga su, koristeći ChatGPT, dobili zadatak da osmisle prodavnicu prema vlastitom izboru, dok su uređaji za funkcionalnu magnetnu rezonancu pratili moždanu aktivnost.
Kod odraslih je kreativnost iskazana uz korištenje ChatGPT-a uglavnom odgovarala nivou kreativnosti koji su pokazali na početnom testu. Međutim, djeca koja su na testu kreativnosti ostvarila najbolje rezultate osmislila su imaginarne prodavnice koje nisu bile kreativnije od onih koje su osmislila djeca sa slabijim rezultatima. Funkcionalna magnetna rezonanca pokazala je i slabiju usklađenost protoka krvi u područjima dječijeg mozga povezanim s pažnjom i obradom informacija nego kod odraslih.
Naučni rad objavljen prošle godine pruža dodatni uvid u utjecaj umjetne inteligencije na starije učenike. Jednoj grupi srednjoškolaca u Turskoj bilo je dozvoljeno korištenje platforme generativne umjetne inteligencije slične ChatGPT-u tokom pripreme za test iz matematike. Druga grupa učila je bez pristupa umjetnoj inteligenciji, dok je trećoj bilo dozvoljeno korištenje prilagođene platforme koju su osmislili njihovi nastavnici. Ta platforma davala je smjernice, ali nikada nije direktno pružala odgovore.
Učenici koji su koristili umjetnu inteligenciju ostvarili su odlične rezultate na zadacima za vježbu. Oni koji su koristili opću platformu bili su uspješniji za 48 posto, dok su učenici koji su koristili prilagođenog AI tutora bili uspješniji za 127 posto od učenika koji nisu imali pristup umjetnoj inteligenciji.
Međutim, kada je došlo vrijeme za testiranje bez pristupa internetu, učenici koji su koristili opću platformu, sposobnu da im tokom vježbanja ponudi gotove odgovore, ostvarili su 17 posto slabije rezultate od učenika koji nisu koristili umjetnu inteligenciju. Učenici koji su koristili AI tutora bili su jednako uspješni kao učenici koji nisu koristili umjetnu inteligenciju, ali ne i uspješniji od njih.
S obzirom na brzinu razvoja umjetne inteligencije, moguće je da će učenici koristiti još moćnije platforme prije nego što nastavnici i donosioci odluka u potpunosti sagledaju posljedice alata koji se već koriste, kazao je Matthew Kopec, direktor programa Embedded EthiCS na Univerzitetu Harvard, piše Los Angeles Times.
“Alati se razvijaju toliko brzo da učenici, u trenutku kada se počnu pojavljivati moguće negativne posljedice starih alata, već koriste potpuno drugačije tehnologije”, kazao je Kopec.
Istraživanja potvrđuju da postoji dosta veoma opravdanih razloga da strogo reguliramo načine na koje alati generativne umjetne inteligencije mogu komunicirati s djecom.
Izvor: tuzlanski.ba
