Suđenje proizlazi iz tužbe koju je 2023. godine podnijelo 30 američkih saveznih država.
Meta se suočava s nizom sudskih poraza zbog načina na koji su njene platforme ciljale mlade korisnike i navodno im nanosile štetu, ali suđenje pred porotom koje bi trebalo početi u utorak moglo bi predstavljati najveću prijetnju njenom poslovanju do sada.
Suđenje proizlazi iz tužbe koju je 2023. godine podnijelo 30 američkih saveznih država, među kojima su Kalifornija i New York, tvrdeći da je Meta višestruko prekršila savezne i državne zakone o zaštiti privatnosti djece.
Države ne samo da od Mete traže odštetu koja bi mogla premašiti bilion dolara, već zahtijevaju i promjene na Instagramu i Facebooku, uključujući ukidanje prikazivanja broja “lajkova” i beskonačnog skrolanja sadržaja, piše BBC.
Ukoliko Meta na kraju izgubi slučaj ovih razmjera, to bi moglo dovesti do temeljnih promjena u načinu na koji mladi koriste društvene mreže.
Države koje tuže Metu traže i niz drugih promjena u načinu funkcionisanja Instagrama i Facebooka za mlade korisnike.
Od Mete traže da:
- uvede postupak roditeljske verifikacije za tinejdžere;
- promijeni svoje “algoritme preporuka koji manipulišu dopaminom”;
- ukloni brojne filtere koji mijenjaju izgled osobe na fotografijama;
- ukine automatsko pokretanje videosadržaja;
- zabrani kreiranje više korisničkih računa;
- ukine objave koje nestaju nakon određenog vremena, poput Instagram Storiesa.
Sve ove funkcije predstavljaju važan dio trenutnog korisničkog iskustva na Metinim platformama.
Savezne države tvrde da su ove funkcije osmišljene kako bi korisnike, uključujući tinejdžere i djecu, što češće i što duže zadržavale na platformama. Navode i da Meta mladima otežava smanjenje vremena provedenog na društvenim mrežama, između ostalog čestim obavijestima čiji je cilj vratiti ih u aplikacije.
Navodnim ciljanim pristupom djeci, Meta je, kako se tvrdi u tužbi, “odlučila iskorištavati” mlade kako bi ih vezala za svoje platforme, povećala broj korisnika i proširila poslovanje. Tržišna vrijednost Mete danas iznosi oko 1,5 biliona dolara.
Meta uporno odbacuje takve tvrdnje.
“Snažno se ne slažemo s ovim optužbama i uvjereni smo da će dokazi pokazati našu dugogodišnju posvećenost podršci mladima”, navela je glasnogovornica kompanije u saopćenju.
O tvrdnjama saveznih država odlučivat će sutkinja Yvonne Gonzalez Rogers, glavna savezna sutkinja u Kaliforniji. Ona je sudila i u medijski veoma praćenom sporu Elona Muska i Sama Altmana, a tokom gotovo 20 godina rada stekla je reputaciju oštre i direktne sutkinje.
Društvene mreže proglašene “javnom smetnjom”
U nedavnoj presudi protiv Mete, sudija u New Mexicu kaznio je kompaniju sa ukupno 942 miliona dolara i naredio joj da provede promjene slične onima koje sada zahtijevaju i druge savezne države.
Sudija Bryan Biedscheid naredio je, između ostalog, ukidanje prikazivanja broja “lajkova” na Instagramu i Facebooku za korisnike mlađe od 18 godina, zabranu slanja i primanja sadržaja koji prikazuje golotinju među tinejdžerima, kao i ograničavanje obavijesti iz aplikacija na određene periode tokom dana.
Sudija je Metu također proglasio “javnom smetnjom”, uporedivši njeno djelovanje s fabrikom koja zagađuje zrak i izaziva “štetne posljedice” za cjelokupno stanovništvo. Meta je saopćila da će se žaliti na presudu.
Iako se odluka sudije Biedscheida odnosi samo na New Mexico, ukoliko 30 saveznih država uspije u odvojenom postupku protiv Mete, kompanija bi gotovo sigurno morala provesti promjene na svojim platformama širom SAD-a.
Države uključene u tužbu predstavljaju gotovo dvije trećine stanovništva SAD-a.
Ukoliko Meta zaista uvede tražene promjene, to bi značajno promijenilo način korištenja njenih platformi.
Broj “lajkova”, naprimjer, dio je Metinih platformi još od ranih godina, kada se kompanija zvala Facebook i kada je to bila njena jedina društvena mreža.
Danas su “lajkovi” prisutni na gotovo svim društvenim mrežama i predstavljaju jedan od glavnih načina na koji korisnici reaguju na tekstove, fotografije i videosadržaje koje vide na internetu.
Ipak, na “lajkove” se sve češće gleda kao na mehanizam koji može izazvati negativne osjećaje, posebno među mladima.
Kaley, mlada žena koja je ranije ove godine dobila sudski spor protiv Mete, tokom svjedočenja opisala je kako je kreirala desetine računa na YouTubeu i Instagramu.
Te račune koristila je kako bi “lajkovala” vlastite objave, nadajući se većoj interakciji drugih korisnika, ali i osjećaju potvrde i vlastite vrijednosti. Kaley je tada imala samo devet godina. Kazala je da se sjeća osjećaja depresije, koja joj je kasnije, u dobi od deset godina, i dijagnosticirana.
Istraživanja posljednjih godina pokazala su da pokazatelji angažmana, poput broja “lajkova”, kod tinejdžera mogu podsticati osjećaj odbačenosti i depresije.
U tužbi protiv Mete, u okviru koje je kompanija, prema vlastitim navodima, predala više od dva miliona dokumenata, advokati su ukazali i na interna istraživanja same Mete. Ona su pokazala da broj “lajkova” podstiče “društveno poređenje”, odnosno procjenjivanje vlastite vrijednosti u odnosu na slike i živote drugih ljudi.
Prema internim istraživanjima Mete, takvo društveno poređenje na Instagramu povezano je s “povećanom usamljenošću, lošijom slikom o vlastitom tijelu i negativnim raspoloženjem ili emocijama”.
Kako je sudija Biedscheid naveo u svojoj odluci, kojom je prvi put jedna kompanija koja upravlja društvenim mrežama proglašena “javnom smetnjom”, način na koji Metine platforme funkcionišu duže od deset godina doprinio je rastućoj “krizi mentalnog zdravlja mladih” u New Mexicu i drugim dijelovima SAD-a.
Sada će advokati još 30 saveznih država pokušati uvjeriti sutkinju Gonzalez Rogers da dođe do istog zaključka.
Izvor: tuzlanski.ba
