Postoji nekoliko jednostavnih načina koji mogu značajno smanjiti trenje i zaštititi osjetljiva područja kože.
Žuljevi su jedna od onih naizgled sitnih neugodnosti, ali mogu biti jako bolni i pokvariti šetnju, trening, putovanje ili cijeli radni dan. Najčešće se pojavljuju na stopalima, ali nisu rijetkost ni na rukama i drugim dijelovima tijela izloženim ponavljanom trenju i pritisku.
Riječ je zapravo o odbrambenom mehanizmu organizma. Kada je koža izložena intenzivnom trenju, njeni površinski slojevi mogu se razdvojiti, a prostor između njih ispunjava se tekućinom koja štiti dublje tkivo. Upravo tako nastaje prepoznatljivi mjehurić koji može biti gotovo neprimjetan, ali i izrazito bolan.
Najčešći krivac je obuća koja ne odgovara stopalu – preuske cipele stvaraju pritisak, dok prevelike omogućavaju pomjeranje stopala i neprestano trljanje.
Rizik raste tokom dužeg hodanja, trčanja i drugih sportskih aktivnosti, naročito kada se stopala znoje. Žuljevi na rukama, s druge strane, često nastaju zbog rada s alatom, sportskih rekvizita ili ponavljanja istih pokreta.
Nekoliko jednostavnih stvari može napraviti veliku razliku
Umjesto razmišljanja o tome kako liječiti žulj kada se već pojavi, mnogo je praktičnije reagovati na prve znakove nelagode. Postoji nekoliko jednostavnih načina koji mogu značajno smanjiti trenje i zaštititi osjetljiva područja kože.
- Pravi izbor obuće je najvažniji.
Cipele ne bi trebale pritiskati prste i petu, ali ni biti toliko široke da stopalo klizi pri svakom koraku. Poseban oprez potreban je s novom obućom – prije dugog hodanja ili putovanja dobro ju je nekoliko puta nositi kraće vrijeme kako bi se stopalo postepeno naviklo.
- Čarape mogu biti jednako važne kao i cipele.
Naborane, vlažne ili neodgovarajuće čarape povećavaju trenje. Tokom dužeg hodanja i fizičkih aktivnosti korisno je birati materijale koji odvode vlagu sa kože i voditi računa da čarape dobro prianjaju uz stopalo.
- Ne čekajte da se pojavi žulj.
Ako znate da vam određene cipele redovno stvaraju problem na peti ili prstima, osjetljivo mjesto možete unaprijed zaštititi flasterom ili odgovarajućom oblogom. Isto vrijedi kada tokom hodanja osjetite peckanje ili neugodno trljanje – to često predstavlja prvo upozorenje da bi se žulj mogao pojaviti.
- Suha stopala mogu smanjiti rizik.
Vlaga omekšava površinski sloj kože i može povećati osjetljivost na trenje. Zbog toga je tokom dužih aktivnosti važno održavati stopala što sušim, a po potrebi promijeniti mokre ili znojne čarape.
- Zaštitite ruke prije fizičkog rada.
Vrtlarenje, rad s lopatom, grabljama i drugim alatima, ali i dizanje tegova ili vožnja bicikla mogu izazvati žuljeve na dlanovima. Odgovarajuće rukavice stvaraju dodatni sloj između kože i površine koja izaziva trenje.
- Posebnu pažnju obratite na “kritične tačke”.
Svako ima dijelove stopala ili šaka koji su osjetljiviji od drugih. Ako već znate gdje vam se žuljevi najčešće pojavljuju, upravo ta mjesta vrijedi zaštititi prije aktivnosti, umjesto čekati prve bolne simptome.
Šta kada se žulj ipak pojavi?
Ako je žulj već nastao, najbolje ga je, kada je to moguće, ostaviti netaknutim. Koža iznad mjehurića predstavlja prirodnu zaštitu tkiva ispod nje, zbog čega namjerno probijanje može povećati mogućnost infekcije.
Područje je potrebno održavati čistim i zaštititi ga od daljnjeg trenja odgovarajućim flasterom ili oblogom. Ako žulj sam pukne, mjesto treba pažljivo očistiti i prekriti čistom sterilnom gazom ili drugom odgovarajućom oblogom.
U narodu se za ublažavanje tegoba koriste i različiti prirodni preparati poput aloe vere, kokosovog ulja, meda, kurkume ili razrijeđenih eteričnih ulja. Ipak, za brojne takve kućne metode nema dovoljno kvalitetnih naučnih dokaza da ubrzavaju zacjeljivanje žuljeva, pa ih ne treba posmatrati kao zamjenu za pravilnu njegu kože. Dovoljno je namazati neku blagu kremu za oporavak, kao što je, naprimjer, nevenova krema.
Poseban oprez potreban je ako žulj postaje sve bolniji, područje oko njega izrazito crveno ili otečeno, ako se pojavi gnoj ili drugi znakovi moguće infekcije. U takvim situacijama potrebno je potražiti savjet zdravstvenog stručnjaka.
Žuljevi uglavnom prolaze bez ozbiljnijih posljedica, ali bolje ih je spriječiti na vrijeme te olakšati sebi svakodnevne aktivnosti.
Izvor: tuzlanski.ba
